Udruženje inozemnih ulagača

I strane tvrtke ističu važnost stabilne Vlade i traže reforme

FIC
06.06.2017.
u 09:30

Investicijskoj klimi u Hrvatskoj naštetilo je i to što su dosadašnje vlade često primjenjivale “stop&go” politike

Udruženje stranih ulagača u Hrvatsku (FIC), u kojem djeluju 34 tvrtke u stranom vlasništvu koje su po performansama među sto najvećih tvrtki u domaćem gospodarstvu, ponovilo je svoje zahtjeve za poboljšanje investicijske klime i uklanjanje administrativnih barijera za ulaganje i poslovanje u Hrvatskoj. Poput Hrvatske udruge poslodavaca, ovaj put ističu i da je nužna politička stabilnost jer nakon porezne reforme očekuju nastavak promjena koje bi vodile prema olakšanju investicija.

Niski porezi, više ulaganja

Tvrtke u stranom vlasništvu u Hrvatskoj ostvaruju 17 posto ukupnih prihoda domaćega gospodarstva, zapošljavaju, a plasirale su i četvrtinu svih investicija u Hrvatsku.

– Politička stabilnost je bitna. Uvođenje porezne reforme bio je prvi znak da Vlada sluša zahtjeve ulagača, a sada kad smo očekivali da će promjene nastaviti u smjeru bolje poslovne klime opet se suočavamo s parlamentarnom krizom. Vlada treba voditi brigu i o “starim” investitorima, koji već godinama posluju i zapošljavaju u Hrvatskoj, a ne samo o privlačenju novih ulagača – poruka je predsjednika FIC-a Mladena Fogeca i prvog čovjeka Siemensa u Hrvatskoj. U sklopu konferencije “Najbolje prakse izravnih stranih ulaganja u Srednjoj i jugoistočnoj Europi” na kojoj su se uz strane ulagače okupili i predstavnici Vlade i brojnih domaćih tvrtki i banaka, kroz primjere Bugarske, Češke, Mađarske, Poljske, Rumunjske i Slovačke ilustriran je odnos prema ulaganjima. Mađarska je tako unatoč najvišoj stopi PDV-a u Europskoj uniji od čak 27 posto do sada privukla ukupno 80 milijardi eura kapitala, zahvaljujući činjenici da ima najniži porez na dobit od samo 9 posto i brojne poticaje za zapošljavanje i ulaganje u istraživanje i razvoj.

Dohodak zaposlenika oporezuje sa samo 15 posto. Češka je primjer zemlje s nizom poreznih olakšica koje u slučaju većeg ulaganja uključuju neplaćanje niza poreza tijekom 10 godina. Bugarska ima slične probleme kao i Hrvatska, od rigidnog zakona o radu do sporog pravosuđa i administracije, ali joj je radna snaga jeftinija, a porezi na dobit i dohodak razrezuju se po stopi od samo 10 posto, a u Hrvatskoj ta stopa iznosi od 12 do čak 40 posto, a porez na dobit 18 posto. Potpredsjednica Vlade Martina Dalić najavila je kako bi do jeseni trebao zaživjeti internetski servis pomoću kojeg bi gospodarstvenici mogli prijavljivati administrativne i birokratske zapreke s kojima se susreću.

– Ovih dana bit će pokrenut i proces novog mjerenja, odnosno proširivanja identifikacija administrativnih barijera na poslovna područja, kako bi se trajno omogućilo da državna administracija pri donošenju propisa vodi računa kakve troškove time nameće gospodarstvu – najavila je M. Dalić. Dodala je da je za privlačenje investicija važan i kontinuitet politika podređenih interesima poslovne zajednice pa istaknula da su dosadašnje vlade često primjenjivale “stop&go” politike, što je naštetilo investicijskoj klimi.

Državni objekti za turizam

I dok se u Vladi tek radi analiza prepreka, ulagači znaju iz iskustva što bi prvo trebalo promijeniti. Tako je Burak Baykan iz Dogus grupe koja ulaže većinom u turizam istaknuo da potencijal i interes leže u objektima iz državnog portfelja koje treba iskoristiti za turizam. Predsjednik uprave AD Plastika Marinko Došen naglasio je visoku stopu zapošljavanja u autoindustriji odnosno da na svakog zaposlenog dolazi još 20 zaposlenih u pratećim industrijama, dok je predsjednik uprave Ine Zoltan Aldott istaknuo da je nužna stabilna porezna politika. 

Komentara 1

PU
Pukovnik
14:51 06.06.2017.

Sto to treba znaciti? Da glasmo za HDZ? To je placeni oglas. Nek si vode doma tu bandu pa nek njihove zemlje opustose.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije