Banke posljednju godinu-dvije uistinu imaju posla s neurednim platišama, koji su taj naslov zaslužili što svojom voljom, a što zbog više sile – gubitka posla, propadanja tvrtke u kojoj rade ili smanjenja plaće. No, ponekad se u toj kategoriji klijenti zateknu iz sasvim bizarnih i besmislenih razloga.
Neplatiša – za 30 kn
– Prije nekoliko dana nazvala me službenica banke u kojoj sam sudužnik svom šogoru i dramatično izjavila da dotični duguje – čak 30 kuna po kreditu, i to na ime tečajnih razlika?! I da bi bilo najbolje da ja napravim pritisak na njega jer bismo se obojica mogli naći na listi neurednih dužnika, pa i ostati bez kreditne sposobnosti. Njega navodno nisu mogli dobiti – priča kolega s posla, koji je dobronamjerno upozorio bankaricu da će je telefonski razgovor stajati mnogo više od tih 30-ak kuna s obzirom na to da se u tom trenutku nalazio u Švedskoj. Nije joj, kaže, odnos troškova uopće bio bitan, mnogo je važnija misija naplate dugova koje, dotad urednog dužnika, prebacuje među građane nižeg reda, one koji nisu platežno korektni. Tečaj varira pa se ta situacija stalno ponavlja, skupilo se dosta dana kašnjenja – strpljivo je objasnila, sretna što je konačno došla do sudužnika, koji bi trebao spašavati barem svoju čast i riješiti birokratsku zavrzlamu. Odahnuo je i kolega, nakon što je vidio da nije na pomolu obiteljska drama, no priznaje da mu ne bi baš bilo drago da „iz čista mira" postane – neplatiša. U ovakvoj, i niz sličnih situacija, našli su se klijenti banaka koje su od korisnika kredita tražile da u svojim tvrtkama ugovore administrativnu zabranu kojom će im se automatski skidati rata kredita.
Nepodobni bez razloga
S obzirom na to da je ta rata, primjerice, za kredite valutno vezene uz švicarski franak posljednjih godina prilično „plesala", konstantno su morali prilagođavati uplate. Kad jednom dospiju na popis neurednih dužnika, klijenti gube kreditnu sposobnost još tri godine nakon podmirenja duga, koliko ostaju u bazi podataka „neplatiša" Hrvatskog registra obveznika kredita. Osnovni dužnik nekako će se i dogovoriti s bankom u kojoj je nositelj kredita. No, ako su jamci ili sudužnici iz ovako banalnog razloga došli na listu, a posluju s nekom drugom bankom, ona će imati samo informaciju da su – nepodobni, ali ne i razlog.
Osim tečajnih razlika, dug urednom platiši može stvoriti i interkalarna kamata ako banka ne šalje uplatnicu, nego se klijent mora sjetiti uplate
Automatsko smanjenje dopuštenog prekoračenja razlog je zbog kojeg „zeleni" minus postaje „crveni", a klijent – neuredan platiša
Realni razlozi za promjenu statusa klijenta; gubitak posla, privremena ili trajna nesposobnost za rad, smrt, promjena tečaja i kamate
Ako klijent obveze otplaćuje administrativnom zabranom, poslodavac bi također trebao voditi brigu o ustezanju iznosa obračunatog po srednjem tečaju banke na dan plaćanja – kažu u Erste banci. Većina banaka tvrdi da samo zbog toga neće proglasiti kreditnu nesposobnost, a neki preporučuju provjeru stanja otplate nekoliko puta godišnje ili pak otvaranje trajnog naloga u banci.
Dok je vlada ovakva slaba i nesposobna, banke ce raditi sto hoce. Ulaskom u EU se barem donekle smanjuje ovakvo nesnosljivo stanje!