Bogatstvo prosječne hrvatske obitelji procjenjuje se na 81 tisuću eura, što je osam puta manje nego što je, na primjer, bogatstvo ciparske ili tri i pol puta manje od bogatstva španjolske obitelji.
Vatra na liniji sjever – jug
Europska je centralna banka rasplamsala vatru koja tinja na relaciji bogatog europskog zapada i siromašnog juga objavom analize koja pokazuje da su južnjaci bogatiji nekretninama nekoliko puta od svojih sugrađana sa zapada. Bogatstvo ciparske obitelji iznosi 670 tisuća eura, austrijske 265 tisuća, njemačke 195 tisuća, a grčke oko 160 tisuća. Ozbiljne poslovne novine odmah su poručile da treba voditi računa i o privatnoj imovini stanovništva pri budućim odlukama o pomoći posrnulim ekonomijama kao što su grčka, ciparska, španjolska... Hrvati se, barem po našoj procjeni osobne imovine, još ne moraju bojati prozivki te vrste jer se i po strogim zapadnim aršinima, koji uključuju vrijednost nekretnina, nalaze u donjem dijelu ljestvice.
Kod nas još ne postoje ažurirani i precizni podaci o vrijednosti nekretninskog fonda, a posljednji se time bavio Ekonomski institut koji smatra da se u nekretninama krije oko 700 milijardi kuna. Ako prođe zakon o oporezivanju nekretnina, na poslovima procjene i evidencije nekretninskog fonda rukave će zasukati Linićevi suradnici. Sudeći prema najnovijim vjetrovima sa Zapada, neće to biti u interesu samo hrvatskoj državi već i bruxelleskoj administraciji koja sve veći teret krize želi prebaciti na lokalno stanovništvo. Na Cipru se krenulo od banaka i tamošnje ušteđevine, a nije nimalo slučajno da je Europska centralna banka baš sad analizirala vrijednost privatnog bogatstva.
U Hrvatskoj je dobro \"obrađeno\" praćenje financijske imovine. Hrvatska narodna banka, primjerice, već deset godina prati kretanje financijske imovine stanovništva preko tzv. financijskih računa. Posljednja analiza objavljena potkraj studenog 2012. pokazuje da su građani, kad se oduzmu krediti, u dionicama i gotovini teški 200 milijardi kuna! To su gotovo dva državna proračuna i nema sumnje da će nekome u Bruxellesu ta brojka zapeti za oko kad se bude razgovaralo o stanju u Hrvatskoj. Bruto financijska imovina stanovništva u 2011. bila je još i veća – 340 milijardi kuna, a kada su oduzeli kredite i druge obveze, analitičari HNB-a došli su do brojke od 200 milijardi kuna! Stanovništvo, primjerice, ima 66 milijardi kuna u dionicama i ostalim vlasničkim udjelima te 60 milijardi kuna u mirovinskim fondovima, policama životnog osiguranja i drugim oblicima premija.
Distribucija bogatstva
Nema podataka o distribuciji tog bogatstva, umanjenog za 137 milijardi kuna kredita i drugih kreditnih obveza. Vrijednost gotovog novca i depozita bila je u 2011. oko 200 milijardi kuna. Koristeći slične podatke po državama članicama EU i dodatnu anketu među građanima, Europska centralna banka toj je imovini pridružila i vrijednost nekretnina i automobila u privatnom vlasništvu, a ishod je bio takav da su Nijemci \"crkveni miševi\" u odnosu na Cipar jer su ciparske obitelji tri i pol puta bogatije od njemačkih. Mediteranske zemlje, ali i bivši socijalistički blok, njeguju kulturu stanovanja u privatnim kućama ili stanovima, dok je Zapad visokim porezima demotivirao svoje stanovništvo da ulaže u nekretnine i usmjeravao ih u privatne biznise ili burze.
Nakon krize 2008. srušilo se i jedno i drugo tržište, vrijednost se dionica istopila, ali ni nekretnine nisu što su nekad bile jer ih više nitko ne kupuje.
Ekonomski je institut prije nekoliko godina procijenio da je vrijednost nekretnina u vlasništvu građana otprilike 700 milijardi kuna, dok se vrijednost automobilskog fonda procjenjuje na 18 milijardi kuna. Sa svime time proizlazi da prosječna hrvatska obitelj raspolaže imovinom vrijednom 612 tisuća kuna, odnosno 81.000 eura.
