Prema originalnim je podacima bruto domaći proizvod na godišnjoj razini ubrzao s 2,2 posto u prethodnom na 2,5 posto u prvom ovogodišnjem tromjesečju, objavio je Državni zavod za statistiku.
Povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine veće je od očekivanja, a jedna od ugodnijih vijesti je da su investicije ubrzale s 1,9 na 3,6 posto, što bi mogao biti znak da se konačno poboljšava iskorištenost fondova EU. Osobna potrošnja zadržala je dosadašnju pozitivnu dinamiku. Međutim, sezonski prilagođeni podaci daju lošiju sliku prema kojoj je znatan dio rasta prenesen iz ranijeg razdoblja te ekonomija posljednjih devet mjeseci znatno usporava. Sezonski i kalendarski prilagođeni BDP u prvom kvartalu bio je tek za 1,5 posto veći nego u istom kvartalu 2017., što je bitno manje od prosjeka EU 28 (2,4%), dok je prema prethodnom tromjesečju povećanje bilo samo 0,2 postotna poena, upola niže od rasta koji je zabilježen u EU 28.
– Iako će većina medija prenijeti da je stopa rasta bila 2,5 posto, ta brojka zavarava jer podatke treba korigirati za broj radnih dana koji nisu isti iz godine u godinu – Uskrs pada u različito vrijeme svake godine, a i poneki blagdani ponekad padaju na vikend, a ponekad tijekom radnog tjedna – navode istraživači Ekonomskog fakulteta koji tvrde da je usporavanje BDP-a “neupitno”, kao što su to predvidjeli i ekonomski semafori MacroHuba. Desezonirani rast BDP-a usporava treće tromjesečje uzastopno – od 3,9 posto u drugom kvartalu 2017., preko 3,1 posto u trećem, zatim 2,3 posto u četvrtom tromjesečju 2017. i sada 1,5 posto u prvom ovogodišnjem tromjesečju. U Slovačkoj je, prema sezonski prilagođenim podacima, prvi kvartal donio 3,6 posto rasta, Rumunjskoj 4,2 posto, Poljskoj 4,9 posto, a Mađarskoj 4,7 posto.
Bruto dodana vrijednost (BDV) prema proizvodnoj metodi usporila je s 2,5 na 1,9 posto, s tim što je ubrzavanje dinamike rasta i najveći utjecaj na kretanje BDP-a ostvareno u trgovini, prijevozu, skladištenju i ugostiteljstvu, dok je kod ukupne industrijske proizvodnje i prerađivačke industrije kao njezina najvažnijeg dijela zabilježeno usporavanje. Analitičari RBA očekuju da će se na razini cijele 2018. rast spustiti na 2,3%. Komentirajući posljednje objavljene podatke, ministar financija Zdravko Marić kazao je da nije sretan zbog usporavanja industrijske proizvodnje i izvoza, no pozitivno je što investicije i osobna potrošnja rastu. – Koliko-toliko, ta domaća potražnja održava svoj tijek – rekao je Marić.
Za veće investicije u bilo koju državu najažnije predispozicije su stabilan politički a isto tako i porezni sustav ! Trenutna situacija u Italiji je najbolji primjer za to ! Nažalost Hrvatska je prepuna maj.una kao ovaj gore koji to nikada neće shvatiti !!??