Dostupnost fondova EU srednjim je i velikim tvrtkama ograničena, a male uglavnom nisu sposobne ni osposobljene za realizaciju tih sredstava.
Ograničeni IPARD-om
Gavrilović, primjerice, u mesnom dijelu za novac iz IPARD-a može konkurirati samo ekološkim projektima. Pure nisu obuhvaćene nijednom mjerom, a perad samo ako je u tovu manje od 40 tisuća pilića. To znači da nas samo banke mogu financirati kratkim rokovima povrata sredstava, a nelikvidnost je najopasnija za nove poduzetničke pothvate, ustvrdio je član uprave Gavrilovića Miljenko Rospaher na panelu koji su u povodu konferencije o financiranju ulaganja u prehrambenoj industriji s najjačim predstavnicima sektora Altanticom, Agrokorom i Gavrilovićem te s Volksbankom, RBA i Zagrebačkom bankom organizirali Njemačko društvo za ulaganje i razvoj (DEG) i Njemačko-hrvatska trgovinska komora (DKHIK).
Ističući kako i tržišno okruženje i makroekonomska politika ograničavaju razvoj poslovno-gospodarskih subjekata i cijelog sektora, u Gavriloviću ne skrivaju da očekuju bolje uvjete te dulje i niže troškove financiranja. A da je taj sektor, unatoč teškoćama, i te kako privlačan investitorima pokazala je i jučerašnja prezentacija DEG-a. Hrvatima su poručili kako im je možda rizičan Tadžikistan, ali ne i RH, u kojoj vide predvodnika regije. Tvrde kako turizam u nas potencira još veću mogućnost ulaganja u poljoprivredu i prehranu, maloprodaju i veleprodaju, vinogradarstvo, proizvodnju pića, punionice vode, konditorsku industriju, preradu mesa, mljekarstvo... bilo da je riječ o akvizicijama, IPO-u ili strateškom partnerstvu.
Dosad neatraktivni?
Upravo u takve projekte DAG u JI Europi godišnje ulaže oko 1,4 milijarde eura, dok je od 90-ih u RH angažirao oko 172 milijuna eura u 14 poduzeća sa 20-ak projekata. Ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Petar Čobanković kazao je kako su izravna strana ulaganja dosad u Hrvatsku iznosila 23,8 milijardi eura, no poljoprivreda i prehrana dosad nisu bile atraktivne te čine ulaganja od svega 431,69 milijuna eura. Povećanje konkurentnosti posebice je važno u kontekstu ulaska Hrvatske u EU, istaknuo je Čobanković.
Zanima me kada će Banke i privrednici sjesti za stol i ugovoriti kredit za poticanje proizvodnje, koji bi odgovarao i jednoj i drugoj strani? Bankari jednostavno kažu, kamata je tolika i točka. Uzmi ili ostavi. Idioti.