Robni izvoz u prvih šest mjeseci porastao je 13,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je uvoz usporio na 3,7 posto, objavio je u petak Državni zavod za statistiku. Italija, Njemačka, Slovenija te BiH četiri su vodeća izvozna odredišta, a nakon njih dolaze Austrija i Srbija. Unutar te šestorke prednjači Slovenija, u kojoj je u prvih pet mjeseci izvoz porastao za trećinu, te Italija s povećanjem za petinu.
Pad izvoza lijekova
Izvoz na tržišta CEFTA-e još nije dosegnuo razine koje su postojale u godinama prije krize, ali analitičari izdvajaju kao pozitivan znak povećanje prema BiH, koja je po veličini izvoza rame uz rame s Njemačkom, te Srbiji, s povećanjem od 40 posto. Izraženo u kunama, izvoz je u prvih pola godine porastao 4,4 milijarde, većinom u države članice EU (18,1 posto) te je iznosio 24,1 milijardu kuna, dok je prema ostalim zemljama izvezeno robe u vrijednosti 13,3 milijarde kuna, uz povećanje od 5,5 posto. Među djelatnostima sa značajnijim udjelom u ukupnom izvozu povećanje veće od 20 posto zabilježeno je u izvozu prehrambenih proizvoda, drva, odjeće, kemijskih proizvoda, strojeva i uređaja te namještaja. Udvostručen je izvoz struje, ali značajnije su podbacili izvoz farmaceutskih proizvoda i naftnih derivata.
Premda je izvoz, uz turizam, jedna od rijetkih optimističnih stavki u ovoj godini, objavljene brojke se, međutim, još uzimaju sa zadrškom zbog promjena koje su nastupile ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.
– Podaci su još statistički zamagljeni jer se promijenila metodologija i prisutan je element napuhavanja – upozorio je nedavno i guverner HNB-a Boris Vujčić. Procjena je središnje banke da ćemo ove godine imati blago smanjenje BDP-a od 0,2 posto, i to najvećim dijelom zbog smanjenja potrošnje.
Roba samo dođe i prođe
Kad je riječ o rezervama prema rastu izvoza, u središnjoj banci spominju da je nakon ulaska u EU Hrvatska postala provozna zemlja za neke oblike uvoza u EU, a roba kod nas samo dođe i prođe, ali se evidentira kao hrvatski izvoz. K tome, po novome se bilježe i pošiljke male vrijednosti pa će nešto realnije brojke pristizati idućih mjeseci, kad počnu usporedbe s razdobljem nakon 1. srpnja 2013. i ulaska u EU. No, neovisno o tome, nije sporno da su trendovi u izvozu pozitivni, jednako kao i u industrijskoj proizvodnji.
Na pad BDP-a utječu smanjenje investicija te pad osobne, ali i državne potrošnje.
Uz stagnaciju plaća i pad zaposlenosti, na smanjenje potrošnje stanovništva utječe i razduživanje stanovništva te općenito suzdržanost od potrošnje i kod dijela stanovništva koje ima prihode veće od uobičajenih mjesečnih troškova.
Na stranu nova metodologija i napuhavanje. Toliko je 'skocio' i uvoz. Malo je vise uvezeno, ako racunamo u kunama (zbog pada kune), a malo vise izvezeno, ako racunamo u €.