Ponudivši kamate od 5,68 do 5,98 posto, šest od 16 zainteresiranih banaka dobilo je prvih 200 milijuna kuna državnih kredita za gospodarstvo. Gotovo trećina te svote bit će isplaćena Privrednoj banci Zagreb, petinu iznosa dobit će HPB i RBA, Splitska će banka svojim komitentima proslijediti 25 milijuna kuna, Hypo 20, a Varaždinska banka 3,75 milijuna kuna, a na to će svaka od njih dodati još 60 posto vlastitih sredstva.
Niža od očekivane
Prosječna kamatna stopa na cijeli iznos kredita bit će 5,05 posto, bitno manje nego što se očekivalo. Niske kamate i velik interes banaka potakli su predsjednicu Vlade Jadranku Kosor da javnosti osobno objavi rezultate prve HBOR-ove aukcije kredita kojom će biti plasirane 2 milijarde kuna povoljnih kredita. Nova aukcija bit će za deset dana, no ni predsjednik uprave HBPR-a Anton Kovačev ni predsjednica Vlade Jadranka Kosor nisu željeli otkriti koliko će tada ponuditi bankama.
Zasad ispali veliki
Sudeći prema ponudama koje su pristigle na prvu aukciju, interesa za kredite ima, samo što su se mnoge banke – od većih među njima su Zagrebačka banka i Erste banka – preračunale te su išle s kamatnim stopama višim od 6 posto, što ih je eliminiralo iz raspodjele.
– Kamate će i ubuduće biti jedan od osnovnih kriterija, kazao je Anton Kovačev. Kod koga će, međutim, završiti pola milijarde kuna uz pet posto kamata odlučit će šest komercijalnih banaka koje su prošle na aukciji.
– Proces smo započeli. Pozivam gospodarstvenike da se jave poslovnim bankama s dobrim projektima. Svatko tko ima kvalitetan projekt može dobiti kredit – kazala je J. Kosor.
– Neće biti političkog utjecaja. Predsjednik uprave HBOR-a kaže da nikome neće pogodovati, a HBOR je dosad od banaka dobio samo dva podatka, iznos kredita koji traže i kamate koje nude. Imena tvrtki koje će dobiti kredite bankarska su tajna, a pošto potpišu ugovor s HBOR-om, poslovne banke imaju 45 dana za prijedlog plasmana, odnosno prijedlog projekata koje će financirati.
Kamate će biti najvažnije i za raspodjelu državnih jamstava iz drugoga Vladina modela poticaja, za koje će prva aukcija biti sredinom ožujka. Predviđen je poček plaćanja kredita na najviše godinu dana, a korisnik kredita sredstva mora namjenski početi trošiti u roku od pola godine od potpisivanja ugovora s bankom. Premijerka je istakla da njezina vlada ima tri cilja: snaženje gospodarstva, završetak pregovora s EU i borba protiv korupcije.
– Tražim od svih u sustavu da rade iz sve svoje snage – istaknula je.
J. Kosor objavila početak povoljna kreditiranja, čekaju se programi
Šest banaka prošlo je na aukciji te im je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) rasporedila 200 milijuna kuna. ZABA nije prošla jer je ponudila višu kamatu.
Komentara 5
Novac po jako dobrim uvjetima je osiguran pa sad da vidimo te naše vrsne businessmae na djelu.
MMF-ovci, udarna šaka Svjetske banke su europske zemlje u financijskim problemima nazvali svinjama, ili kraće PIGS (Portugal, Irska, Grčka, Španjolska). Možemo tek pretpostavljati kakve epitete smišljaju za nas. No, za razliku od PIGS-a, mi imamo svoju valutu, trebali bismo too iskoristiti u rješavanjima naših problema. Ovih dana kuna je porasla, što znači da je opet sve što se može kupiti u eurima pojeftinilo. Ali i sve što izvozimo smo prodali za manje kuna. To je najplastičniji primjer pljačke izvoznika. Da ne spominjemo još i cijenu kapitala kojeg plaćaju naši izvoznici natječući se na stranom tržištu sa stranim firmama koje kapital dobivaju po cijeni od 2% i manjoj. Otud izvorište naših problema u brodogradilištima. Mi nemamo kao država drugog izlaza do povećati izvoz kako bismo došli do neophodnih eura za kupovinu nafte i otplatu duga te do poticanja domaće proizvodnje svega čime možemo supstituirati uvoz. Uz istodobno kresanje svih nezasluženih i zasluženih privilegija. Što prije krenemo s tim, bol će biti manja. U suprotnom gangrena će zatrovati cijelo tijelo.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Osim ako kredite ne podijele tvrtkama koje duguju državi za pokrivanje dugova, vrlo je vjerovatno da će ostati neiskorištenih kredita. Bez obzira na \"povoljnost\", na visinu kamata. Zašto? Zato što primarni problem poduzetništva nije u nedostatku kvalitetnog financiranja, nego u poreznom pritisku države i nemogućnoasti naplate prodane robe/izvršene usluge. Svatko zna da bi uzimanjem kredita upao u još dublje probleme i još veću agoniju. Na mjesec-dva bi odahnuo i prelio novac u - rupu! Vlada s ovim pokazuje da ne želi ni za mm djelovati na uzroke krize, nego želi ublažiti njene posljedice e kako bi mogla dalje nastaviti s istom potrošnjom i neorganiziranošću. Imamo vrlo veliki problem tečaja!!! Vlada i HNB znaju da je kuna visoko precijenjena i da je direktni krivac za nekonkurentnost izvoznika. Vlada mora pronaći način kako će stimulirati (a zapravo vratiti novac ukraden smiješnim tečajem) izvoznike, a kako će dodatno oporezovati uvoznuke. Poreznom politikom postati amortizer tečajne politike,. Na kraju - ta tečajna politika pokazuje kako nemamo ama baš nikakvog monetarnog suvereniteta. Ako niste znali, vrijednost dolara prema euru je porasla. I kune, i kune!