Kako bi pokrila deficit od 3,9 posto BDP-a u prošloj godini kao i dospjele obveze po javnom dugu, država se financirala u prošloj godini iznosom od 27,5 milijardi kuna, odnosno 8,3 posto BDP-a. To se odrazilo na statistiku javnog duga središnje države koji je krajem prošle godine dosegnuo razinu od 115,9 milijardi kuna, odnosno 17,6 milijardi više nego godinu dana ranije – kaže u svojim analizama Ivana Jović, analitičarka PBZ-a, dodajući kako se tako udjel javnog duga u BDP-u povećao sa 28,7% na 34,8%.
No pridoda li se javnom dugu i državna jamstva, udio u BDP-u povećava se na 49,8 posto.
– Spoznaja da izdana državna jamstva iznose 15 posto BDP-a te da se dio njih odnosi na brodogradilišta unosi dozu nervoze u pogledu održivosti javnih financija – kažu analitičari PBZ-a.
Na razini konsolidirane središnje države deficit je prošle godine iznosio 3,9 posto BDP-a, a na razini konsolidirane opće države 4,1 posto, no riječ je o deficitu na gotovinskom načelu, odnosno ne uključuje podatke o promjeni razine dospjelih, a neplaćenih proračunskih obveza. Isto tako ni konsolidirana središnja niti opća država ne obuhvaćaju HAC i HBOR niti povrat duga umirovljenicima, koji je u 2009. godini iznosio 800 milijuna kuna.
A ovaj samozadovoljni ministar i lažac sa slike, i dalje tvrdi, svaki put kada digne novi kredit, da se zaduženost države ne povećava!