Nema menadžera koji neće reći da je i sada, u vrijeme krize, ljudski
resurs najbitniji za kompaniju. No izgleda da tek manji dio njih tako i
razmišlja. Pa kako se prije većina čelnika kompanija vodila ciljem o
većem profitu, danas se bira način kako rezati troškove.
A neki, vjerojatno veći dio njih, odmah taj rez primjenjuju na
zaposlenicima. Ne možda odmah drastičnim potezima poput otkaza ili
smanjenja plaća, ali smanjenim ulaganjem u njihovu edukaciju sigurno
da. Potvrđuju to i najave iz nekih domaćih kompanija. Naime, štednja
je, pa novca za usavršavanje zaposlenika nema.
No, ako se jedan dio edukacije i “zamrzne”, sigurno bi trebalo raditi
na jačanju važnih timova koji su sposobni svojim znanjima pomoći tvrtki
da se izvuče iz moguće teže situacije.
A to bi onda trebalo uključiti i otvorenu komunikaciju u kompaniji, bez
panike i stresa. Jer, ako bi trenutačno svaka kompanija morala pojačati
strateško planiranje, onda bi sigurno zaposlenik sa svojom stručnošću i
znanjem morao biti taj koji će to moći izraditi i pritom nikako ne
podcijeniti osobe koje će to moći i provesti.
UVODNIK
