– Trebamo povećati samodostatnost. Na unutarnjem tržištu EU Hrvatska je najveći uvoznik mlijeka i mliječnih proizvoda te odojaka, što nije samo gospodarski, nego i socijalni i demografski problem. Vlada to mora prepoznati i konačno donijeti dugoročnu poljoprivrednu strategiju. Stočarstvo može multiplicirati zaposlenost te BDP kroz punjenje proračuna na lokalnoj i nacionalnoj razini između četiri i šest puta, a nama nedostaje 26 posto goveđeg mesa, 41 posto svinjskog, 15 posto mesa peradi... čak nam je i svaki drugi sir na tržištu iz uvoza – kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić komentirajući najnovije brojke HGK o razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u lanjskoj godini.
Uvozimo i kolače
Nešto optimističnije brojke nego godinu prije govore da je uvoz od 2,61 milijardu eura ili 19,6 milijardi kuna bio veći četiri posto, odnosno oko 100 milijuna eura nego godinu prije, kad je povećan za oko 225 milijuna eura. Izvoz od 1,74 milijarde eura ili 13,1 milijardu kuna bio je pak 13 posto veći, odnosno oko 200 milijuna eura u odnosu na 2015. Negativna bilanca u robnoj razmjeni od 869,2 milijuna eura tako je oko 100 milijuna eura manja nego godinu prije, što znači da je pokrivenost uvoza izvozom porasla šest posto. No mala je to utjeha jer uvoz ključnih proizvoda u Hrvatsku i dalje raste, od mesa i klaoničkih proizvoda, riba, ljuskara i mekušaca, mlijeka i mliječnih proizvoda, voća i povrća do proizvoda mlinske industrije, kruha, peciva, kolača i ostalih pekarskih proizvoda.
– Ako i dalje pada broj krava, nema ni teladi pa nam je svako drugo tele iz uvoza, dok mliječnoj industriji nedostaje i 44 posto mlijeka za preradu – kaže Bobetić.
Šećer prvi u izvozu
S padom broja krmača u uzgoju, u klaonicama se kolje 40 posto više uvoznih tovljenika pa nije čudno što je svinjsko meso, svježe ili rashlađeno, na 1. mjestu ljestvice uvoznih proizvoda u vrijednosti 163,3 milijuna eura ili vrtoglavih 1,2 milijarde kuna.
– Kao najznačajniji uvozni proizvod svinjetina u ukupnom hrvatskom uvozu ima udjel od 6,2%, potom slijede čokolade, stočna hrana te kruh i peciva, dok su najznačajniji izvozni proizvodi u 2016. bili šećer s udjelom od 8,5%, čokolada s 5,7% te svježa riba s 5,2% – kaže Božica Marković, direktorica Sektora poljoprivrede, prehrambene industrije i ribarstva HGK. Promatra li se razdoblje prije i poslije ulaska u EU, izvoz se u 2016. u odnosu na 2013. povećao 48%, odnosno za 541 milijun eura, a uvoz 24%. Najviše proizvoda našeg izvoza plasirano je na zajedničko tržište EU (62%), a na tržište Cefte 29%, napominje Marković, dok nam iz uvoza 85% hrane dolazi iz članica EU, a 7% iz članica Cefte. Ne moramo biti dostatni u svemu, no žalosno je, tvrde naši poljoprivredni stručnjaci, da Hrvatska ni krumpira ne može proizvesti dovoljno pa smo lani uvoz povećali za dva milijuna, na 13,5 milijuna eura, a slično je i s rajčicom, lukom, češnjakom, kojeg se čak trećina uvozi iz Kine. Iako je na popisu sve manje “egzotičnih” zemalja, masline za preradu uvozimo i iz Švicarske, sušeno povrće iz Japana, Kine, Indije, Kenije, grah iz Kirgistana, Kazahstana, SAD-a, Argentine... lješnjake iz Gruzije, a banane, koje bi zapravo uz agrume, ananas i još ponešto egzotike, trebale biti jedina voćka iz uvoza, osim iz Ekvadora, čak i iz Slovačke i Slovenije.
>> Hrvatske delicije: što je slavonski pršut, a što dalmatinska šunka
>> U siječnju skok izvoza za gotovo 27, a uvoza za 10 posto
treba pitati predsjednicu i premijera i ministra financija, zasto uvozimo masline iz svicarske dok imamo vrhunske hrvatske koje propadaju ?