Prvi potpredsjednik Vlade RH i ministar gospodarstva Radimir Čačić u pratnji pomoćnika ministra i suradnika jučer je u Moskvi održao nekoliko za Hrvatsku iznimno bitnih sastanaka s ministrom za izvanredne situacije Ruske Federacije i predsjednikom ruskog dijela Međuvladine hrvatsko-ruske komisije za trgovinsko-gospodarsko i znanstveno-tehničku suradnju Sergejem Sojguom te s ministrom energetike Ruske Federacije Sergejem Šmatkom.
Sastali ste se s ministrom energetike Šmatkom. O čemu ste razgovarali?
– Razmotrili smo cijeli spektar tema, počevši od strateških. Najvažnija je bila najava donošenja odluke o plinovodu Južni tok nakon što je pojavila mogućnost da se Hrvatska ponovno kandidira za glavni, a ne samo za sporedni odvojak toka. Naravno, to potpuno mijenja poziciju u hrvatskom projektu.
Razmotreno je konkretno povezivanje naftne rafinerije u Bosanskom Brodu naftovodom sa skladištem u Slavonskom Brodu i produktovodom do Omišlja na otoku Krku kao spot tržišta na Jadranu. Tu je jasan stav Hrvatske, koji su ruski partneri razumjeli i prihvatili, da je projekt moguće realizirati tako da vlasništvo potpuno bude Janafovo, a zainteresirane ruske i druge kompanije pozvane su da sudjeluju u dugoročnom ugovaranju kapaciteta.
Kad je riječ o sudjelovanju ruskih kompanija na natječaju, za istraživanje nafte i plina na kopnu i na Jadranu, hrvatski je interes da se prema novom Zakonu o rudarstvu, koji će stupiti na snagu tijekom travnja, i ruske i ostale najveće svjetske kompanije, pod ravnopravnim interesima i uvjetima, jave na javni natječaj.
Nakon najave mogućnosti privatizacije Petrokemije, sindikati su organizirali stožer za obranu, pozivaju se na odluku Vlade iz 1998.
– Privatizacija Petrokemije ne zadire u strateške interese RH ni u prirodne resurse, a cijena poslovanja ovisi o cijeni plina. Ono što mora biti u interesu Vlade jest jačanje tvrtke i povećanje proizvodnje te stabilnost broja zaposlenih i njihovih primanja, a to predstavlja vlasničku odgovornost države i drugih suvlasnika. Pozivanje na 1998. posljedica je nepovjerenja zaposlenih u odgovornost države kao vlasnika.
Premalo izvozimo
Nakon sastanka s ministrom Šmatkom, održan je sastanak supredsjedatelja Međuvladine hrvatsko-ruske komisije, odnosno ministrom za izvanredne situacije Šojguom, koji je već 20 godina na funkciji ministra i potpredsjednika vlade Ruske Federacije, dakle neupitnim autoritetom i jednim od najpouzdanijih Šutinovih suradnika. Što su zaključci sastanka?
– Teme sastanka, među ostalim, bile su i farmaceutika, projekt Družba Adria, projekt Centra za gašenje požara, gospodarsko-tehnička suradnja i slobodni protok građana, odnosno vizni režim. Na početku je iznesena konstatacija da je, bez obzira na određene pozitivne pomake, ukupna trgovinska razmjena na razini milijardu i 200 milijuna dolara, ponajprije zbog izvoza s ruske strane. Pokrivenost hrvatskog uvoza izvozom samo je 20%. Suglasni smo da to otvara prostor za puno veći angažman hrvatskih tvrtki. Taj se prostor posebno otvara na području farmaceutike, prehrambene industrije, brodogradnje, građevinske industrije te specifično na području visoke tehnologije, robotehnike na programima razminiranja. Osobito je naglašen potencijal u offset programima. Konstatirano je da postoji interes Hrvatske i Rusije i otvorenost za ponude ruskih kompanija u projektu termoelektrane Plomin 3 (termoelektrane na ugljen), termoelektrane na plin Ernestinovo i Slavonski Brod, a naročito TE Sisak, koja se upravo završava ugradnjom ruske tehnologije, čime je u jednom dijelu isplaćen klirinški dug. Spomenuta je mogućnost da HPB – Hrvatsku poštansku banku privatizira Sberbanka, najveća ruska banka, koja je ponuđač. Ruski partneri pozvali su hrvatsku delegaciju na s Ekonomski forum koji će se potkraj lipnja održati u Sankt Peterburgu.
Osnovat će se stručni tim
U cilju što konkretnije promocije i daljnje suradnje, formirat će se mješoviti hrvatsko-ruski ekspertni tim. Spomenuta je i mogućnost ponovnog razmatranja projekta Družba Adria. Naglašen je i interes ruskih partnera za područje zaštite od požara, a razmatrane su i mogućnosti suradnje i eventualnog formiranja europskog centra za zaštitu od požara.
Iskustvo s Mečeljom nas očito nije ništa naučilo. Sad žele Hrvatsku pretvoriti u rusku ekonomsku koloniju, kao što se u Srbiji već dogodilo.