Hrvatska narodna banka oslobodila je tri milijarde kuna bankarskih rezervi, a tu je odluku popratilo i upozorenje bankama da kapital koji će se naći na tržištu ne smije otići za kupnju deviza ili uvoz robe široke potrošnje. Rijetko koji potez vlade naišao je na tako široku podršku i velika očekivanja kao osnivanje fondova za gospodarski oporavak i kreditiranje tvrtki.
Kreće sa 5 milijardi kuna
Za početak, HNB će pustiti bankama da zavrte oko 5 milijardi kuna, što je velik kapital ima li se na umu da prošle godine ni tvrtkama ni stanovnicima nije bio na raspolaganju ni približno toliki iznos te će na temelju iskustava s raspodjelom procijeniti što i koliko dalje.
Istodobno, poduzetnici su pojačali pritisak na glavne aktere da osiguraju prihvatljive kamate, a za izvoznike to bi bile kamate na razini eurozone, od 2 do 5 posto, što bi doista bio povijesni iskorak koji u Hrvatskoj malo tko može osigurati. Realnija je cijena kapitala od 5 do 7 posto, a koliki će on biti vidjet će se sredinom veljače – kada krenu prve aukcije.
Pravila o potporama
Ljudi od struke hlade očekivanja, pa tako i viceguverner Boris Vujčić i ravnateljica Instituta za javne financije u svojim istupima upozoravaju da je riječ o projektu koji će dati rezultat na duge staze. Pitanje je, navodi dr. Ott, u svojoj kolumni u Banci, hoće li biti vremena za to jer Hrvatska mora slijediti europska pravila o potporama koje su zbog globalne krize samo do kraja ove godine na slobodnijem režimu. – Kod potpora za restrukturiranje korisnik može dobiti potporu jednom u deset godina, na najviše šest mjeseci i mora sam sudjelovati u financiranju. A čak ni Privremeni okvir EU ne dopušta potpore izvozu ili ulaganju u rizični kapital velikih poduzeća. Samo dosljednom primjenom pravila EU, na koja se Hrvatska obvezala, izbjeći će se česte arbitrarne i diskrecijske odluke o usmjeravanju sredstava poreznih obveznika najglasnijima ili najbolje umreženima u političko-gospodarskim lobijima, upozorila je dr. Ott.
Hrvatska gospodarska komora također je ponudila svoje usluge u promociji mjera jer vjeruje da bez podjele rizika s državom neće biti oživljavanja proizvodnog sektora, a u uvjetima otežanih globalnih tržišnih projekcija i suzdržanosti investitora i kreditora od investicija, podjela rizika s državom zacijelo može djelovati kao pozitivna poticajna mjera.
