Kvaliteta radne snage jedna je od tri prednosti Hrvatske u regiji, no porezno opterećenje rada je preveliko, a obrazovni sustav ne prati potrebe tržišta, poručili su predstavnici bilateralnih komora u Hrvatskoj čije su 473 tvrtke koje ovdje posluju s 1500 zaposlenika identificirale najveće prepreke biznisu: uz nedostatak stručne radne snage i porezno opterećenje, tu su još i neučinkovita javna uprava, pravna nesigurnost i – rad Vlade.
Nagraditi natprosječne
– Obrazovni sustav nije se mijenjao desetljećima, veliki je raskorak između vještina i znanja i gubi se puno vremena za obučavanje novih zaposlenika za posao za koji su već školovani – rekao je Sven Thorten Potthoff, predstavnik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore. U istraživanju su sudjelovale Američka gospodarska komora u Hrvatskoj, Udruga talijanskih poduzetnika u Hrvatskoj, Austrijski ured za vanjsku trgovinu u Zagrebu, Kanadsko-hrvatska gospodarska komora i Nordijska gospodarska komora u Hrvatskoj.
Andrea Doko Jelušić iz Američke gospodarske komore u Hrvatskoj pozdravila je inicijativu ministra rada i mirovinskoga sustava Marka Pavića kojom namjeravaju uvesti ocjenu rada javnih službenika.
– Treba uvesti sankcije ako obavljaju posao izvan rokova, ali i omogućiti im da budu nagrađeni kad rade iznad očekivanja. Sustav javne uprave je opterećenje; administracija bi trebala biti potpora kompanijama, omogućiti da se fokusiraju na osnovnu djelatnost – konstatirala je A. Doko Jelušić.
Bilateralne su komore jučerašnjim obraćanjem javnosti dale preporuke za poboljšanje poslovne klime, no još ih nisu poslale hrvatskoj Vladi. S njom će, vjeruju, voditi još razgovora.
Tri su osnovne preporuke: unapređivanje sustava javnih usluga, smanjenje poreznog opterećenja rada i povezivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. Zbog kočnica koje spominju poboljšanja u hrvatskom gospodarstvu odvijaju se, kažu, sporije nego u ostatku Europe i regije koja nas prestiže u konkurentnosti.
– Naše firme mogu birati gdje ulagati i tu Hrvatska još nije među najboljima u regiji, no svakako je postala zanimljiva destinacija. Vjerujem da će se u sljedećih par godina dogoditi ozbiljnije ulaganje u Hrvatsku – istaknuo je Joe Bašić iz Kanadsko-hrvatske gospodarske komore koji kaže da je ove godine zabilježen još najveći interes Kanađana za investiranje na naše tržište.
Prednost – kvaliteta radnika
Talijani najavljuju nova ulaganja, najviše u tekstilnu i drvnu industriju i nešto malo u obnovljive izvore energije, dok Nordijci veliki potencijal vide u zdravstvenom turizmu. No, da bi se svi ti potencijali ostvarili, Vlada će se morati pokazati više “business friendly”. Jer, 42% tvrtki u sastavu američke, kanadske i nordijske komore smatra da je rad Vlade imao negativan, a 46% da nije imao nikakav utjecaj na uvjete poslovanja. Talijani su Vladu ocijenili još gore: 56% ih smatra da radi loše, 33% da je prosječna, a samo šest% da je dobra. Kad je posrijedi gospodarska situacija, ipak vide pomake: trećina Nijemaca i Talijana smatra da je stanje bolje nego lani, 10% da je izričito dobro, no 40% još ga ocjenjuje lošim.
Ni jedan član talijanske komore nije zadovoljan raspoloživošću stručne radne snage, ona je glavni problem i Kanađanima i Nordijcima, kao i trećini Austrijanaca. No, ipak je tu 26% članova američke, kanadske i nordijske komore koji kažu da je kvaliteta radne snage među tri ključne prednosti Hrvatske u odnosu na druge države u regiji. No, važnije prednosti od te su članstvo u EU (65%), turistički potencijal (54%) i geostrateški položaj zemlje (45%).
>> Pogledajte kako je bilo na panelu 'Pitajte Vladu'
