Da bi se hrvatski sportski klubovi postavili na zdrave temelje i ostvarivali dobre poslovne i sportske rezultate, nužan je velik zaokret u svim segmentima, ponajprije u vlasničkoj i upravljačkoj strukturi. Zaključak je to razgovora s čelnicima vodećih hrvatskih klubova, koji većinom grcaju u dugovima. Koliki su stvarni dugovi nitko sa sigurnošću ne može utvrditi i to je glavni razlog što naši klubovi sve teže pronalaze sponzore.
Emil Tedeschi, vlasnik i direktor Atlantic Grupe, zasigurno jedan od naših najuspješnijih menadžera, pokazao je velik interes za ulazak u Cibonu, ali ga u tome priječi nepoznanica koliko Cibona duguje.
– Dogovor nije izvjestan jer se čini da odgovorni u klubu teško mogu utvrditi duguju li 20, 40 ili 60 milijuna kuna – kazao je Tedeschi.
Cibona je, kao i većina naših sportskih klubova, registrirana kao udruga građana, a ne kao sportsko trgovačko društvo. Jedini klub koji je krenuo u privatizaciju jest NK Hajduk.
– Cibona će također sigurno krenuti u privatizaciju. U ovom času Cibona kao udruga građana otvorena je za sve sponzore i već dulje intenzivno tražimo glavnog sponzora koji bi svojim ulaskom dobio određeni marketinški prostor i mogućnost korištenje Cibonom kao zasigurno najjačim sportskim brendom u Hrvatskoj. To je sigurno marketinški vrlo zanimljivo jer Cibona već 18 godina zaredom, bez prekida, igra Euroligu, najprestižnije košarkaško natjecanje u Europi, i ove smo se godine plasirali u 2. krug, među 16 najboljih.
Također, Cibona je suosnivač i jedan je od vodećih klubova regionalne lige. Budući da ta liga pokriva prostor bivše Jugoslavije, sigurno je u marketinškom smislu zanimljivo tržište – kazao je predsjednik Cibone Ivo Jelušić.
Naravno da svatko tko, bilo kao sponzor, bilo kao donator ili na bilo koji drugi način, s određenim novcem ulazi u klubove u razmjernom dijelu ima pravo upravljati tim novcem, odnosno klubom.
– Osobno sam se od početka dolaska u klub zauzimao za to da poslovanje bude maksimalno transparentno i da klubom upravljaju oni koji osiguravaju novac, a ne profesionalne strukture kluba koje su tu da provode politiku i izvršavaju odluke upravnog odbora i skupštine – kaže Jelušić.
U Ciboni su angažirali i reviziju koja je u tijeku te očekuju da će rezultati biti objavljeni najkasnije za mjesec dana.
– Tek kad revizija bude gotova, imat ćemo stvarni uvid u financijsko stanje kluba. Tada ćemo znati stvarna dugovanja i ozbiljno moći nastaviti razgovarati s Atlantic Grupom koja je zainteresirana za ulazak u Cibonu. Ta je tvrtka zanimljiva jer je riječ o privatnoj, uspješnoj i društveno odgovornoj kompaniji koja inače mnogo ulaže u marketing, ali i u sport – rekao je Ivo Jelušić.
Ulaskom u vlasništvo sportskih klubova, kompanije bi donijele novac koji našim klubovima kronično nedostaje. Za normalno funkcioniranje Cibone, da bi pokrili troškove svih natjecanja, potrebno je pet milijuna eura, ističe Jelušić.
– Za vraćanje na staru slavu i odlazak na Final Four Eurolige potrebno je sigurno i nešto više novca jer nijedan od europskih klubova koji su u samom vrhu nema budžet manji od 20 milijuna eura. Osim osiguranja novca od sponzora, a na čemu unutar profesionalnog menadžmenta moraju više raditi, potrebno je i u marketingu biti u pozitivnom smislu agresivniji, raditi s više entuzijazma i biti što inventivniji, kako bi doveli što više gledatelja u dvoranu i kako bi napravili ugodniju atmosferu koja bi nadilazila samo sportski ugođaj. Mislim da u tom pogledu imamo štošta učiti od drugih i mijenjati unutar strukture kluba – kazao je Jelušić.
Vratili hokej u Zagreb
Hokejaški klub Medveščak pokazao je da se može. Njihove utakmice, za koje se traži karta više, prerasle su same sportske događaje. Ovogodišnji je proračun cijeloga kluba 11 milijuna kuna, kako su planirali i najavili na samom početku sezone. Novac su odmah na početku osigurali partnerskim i sponzorskim ugovorima, uz planirane neke klupske prihode.
– Klub se financira iz nekoliko izvora: sredstvima partnera i sponzora, sredstvima i uslugama dobavljača, vlastitim prihodima koji se ostvaruju marketingom i prodajom klupskih artikala te donacijama građana – kaže predsjednik Medveščaka Damir Gojanović.
Većina klupskog novca dolazi od sponzora, partnera i dobavljača i to je novac koji je u većini budžetiran i planiran od početka sezone te je na temelju tih prihoda organiziran ukupni sezonski budžet kluba. Novac koji se prihoduje drugim izvorima, mada je riječ o vrlo malim iznosima, služi uglavnom za tekuće troškove. Primjerice, novcem koji zarađuju prodajom klupskih artikala na utakmicama te novcem od ulaznica koriste se za podmirenje troškova u organizaciji domaćih utakmica. Dio prihoda od prodaje klupskih artikala te novac prikupljen određenim akcijama, ako on nije namijenjen za donacije partnerskim humanitarnim udrugama i organizacijama, troši se za rad škole hokeja, školovanje stručnog kadra i slično.
– Prva nam je sezona, i dalje smo mali sportski klub i ne smijemo si dopustiti da poslujemo s gubitkom. Na početku sezone zadali smo si budžet unutar kojega možemo djelovati uz mogućnosti vrlo malih odstupanja i na tome planiramo ostati. Pozitivna nula naš je plan za ovu sezonu. Za našu glavnu momčad – M1 – iz budžeta je za ovu sezonu planirano oko 10 milijuna kuna. Ostatak klupskog budžeta za sezonu odlazi na ostale momčadi te na troškove rada samoga kluba – kaže Gojanović.
U budžet od 10 milijuna kuna uključene su sve stavke potrebne za funkcioniranje momčadi, organizaciju utakmica, odlazak na gostovanja, stručna usavršavanja, marketing i slično. Odgovarajući na naše pitanje kako su uvjerili sponzore u vrijednost svog projekta, Gojanović kaže kako većina nije vjerovala da hokej može u Hrvatskoj uopće postojati, no bilo je i onih koji su vjerovali i koji sada zasigurno ubiru plodove svog vjerovanja u projekt. Sponzori su s vremenom shvatili o kakvom je potencijalnom projektu riječ. Nakon što je sezona počela, nakon što je hokej postao sportski hit i nakon što su hokejaške utakmice odigrane u Zagrebu skupile 120.000 gledatelja, svi su postali zainteresirani i drukčije gledaju na cijelu priču. Naravno, sponzore i partnere najviše zanima vidljivost, percepcija brenda kod publike. S obzirom na vrlo dobre sportske rezultate te velik uspjeh projekta, interes sponzora postaje snažniji, pristup lakši, a pozicija za pregovaranje postaje dosta čvršća, ističe Gojanović.
Prvi sportski klub koji je prošao privatizaciju bio je splitski Hajduk.
– Kada se išlo u pretvorbu Hajduka, smatrao sam da je ovakav vlasnički oblik najbolji, a to smatram i danas – kaže najveći pojedinačni dioničar Hajduka, poduzetnik Jako Andabak govoreći o upravljanju u splitskom nogometnom klubu. Pretvorbe su u hrvatskim sportskim klubovima nužne, na način kako je to provedeno u Hajduku ili na neki drugi, to je manje bitno, najvažnije je da se stvore čisti računi, pošteno, jasno i transparentno poslovanje, smatra Andabak.
– Kada se stvari postave na čiste i zdrave temelje, što sadašnje vodstvo radi, počet će se stvarati dodana vrijednost, a to su prije svega kvalitetni igrači, koji će onda, osim sportske, Hajduku donositi i financijsku dobit – zaključuje Andabak, ističući kako je privatizacija Hajduka sa svim svojim pozitivnim, ali i negativnim stranama bila dobar i nužan potez.
