Banke su u prvih osam mjeseci 2010. odobrile oko 5,5 milijarda kuna novih kredita tvrtkama. Sa 94,69 milijardi kuna kreditna masa odobrena poduzećima povećala se na 100,17 milijardi kuna. Kome je otišao taj novac? Koji su to projekti uspjeli iskamčiti financijske injekcije banaka u vrijeme kad se krizi još ne nazire kraj, a menadžeri za rizik dokumentaciju za svaki projekt izližu prije nego što daju zeleno svjetlo... Prednjači ulaganje u obnovljivu energiju, turizam, reciklažu, a gotovo da nema banke koja nije spomenula financiranje izvoznih projekata.
Tekuće poslovanje – prvo
Konkretna su imena, dakako, zabetonirana frazom poslovne tajne, no zanimljivo je znati već i to koje grane gospodarstva banke smatraju održivima, kao znak nekim novim investitorima. Jer, bez obzira na interesne i političke igre bez kojih hrvatski gospodarski, pa i bankarski prostor ne diše, financira se samo isplativo. Velik dio kolača odnosi se na tekuće poslovanje, obrtna sredstva i refinanciranje, no tu i tamo pojavi se – novo ulaganje.
Obnovljiva je energija "in"
PBZ je u posljednjih godinu dana najviše kredita plasirao u prerađivačku industriju, građevinarstvo, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti te poljoprivredu. Splitska banka orijentirala se na proizvodnju, posebno proizvodnju energije iz alternativnih izvora, a kad su posrijedi manja poduzeća, prednjače turizam, trgovina i slobodna zanimanja. Osim turizma, izvoza i proizvodnje, Erste banka također je okrenuta kreditiranju obnovljivih izvora energije i reciklaži otpada. U HPB-u kao državnoj banci najzastupljeniji su industrijska proizvodnja, brodogradnja, trgovina, poljoprivreda i turizam, s naglaskom na postojećim klijentima banke i onima koji imaju jamstvo države.
