Mnogi gradovi nastoje smanjiti emisije ugljičnog dioksida. Oni najambiciozniji žele što je brže moguće doći do nule.
Kopenhagen
Kopenhagen je jedan od prvih gradova koji se borio protiv emisija ugljičnog dioksida, a cilj mu je smanjenje njegovih emisija na nulu do 2025. Glavni grad Danske želi različitim mjerama smanjiti godišnje emisije stakleničkih plinova sa 1,9 milijuna na 1,2 milijuna tona do 2025. godine, a zbog ostalih emisija nadoknaditi štetu, primjerice, ulaganjem u obnovljivu energiju. Među ostalim, klimatski plan za Kopenhagen, ažuriran 2012. godine, poziva na korištenje biomase, energije vjetra, geotermalne energije i otpada za dobivanje električne energije i topline umjesto starih elektrana na ugljen.
Do 2025. više od sto vjetroturbina ukupnog kapaciteta od 360 megavata dovodit će više „zelene” električne energije u elektroenergetski nego što je gradu potrebno. Tako će nadoknaditi štetu zbog ostalih emisija ugljičnog dioksida, primjerice, emisija iz prometa. Osim toga, elektrane na biomasu koje istodobno proizvode toplinu i električnu energiju zaokružit će energetski miks. Više od 98 posto gradskih potreba za grijanjem pokriva daljinsko grijanje, a 30 posto samospaljivanja otpada. Kako bi uporaba električne energije bila učinkovitija, Kopenhagen želi modernizirati postojeće zgrade i za to osmisliti prikladne modele financiranja te također usvojiti strože propise o energetskoj učinkovitosti zgrada. Osim toga, grad želi da zgrade što pametnije upravljaju potrošnjom električne energije i topline. U gradu očekuju da će se do 2025. tri četvrtine stanovnika kretati pješice, biciklom ili jednim od sredstava javnog prijevoza koji će do tada biti bez emisija ugljičnog dioksida, primjerice električnim autobusima ili autobusima na biogorivo. Preostale vozače potaknut će da se prebace na električna vozila, vozila na vodik ili hibridna vozila.
Melbourne
Melbourne je još jedan kandidat za titulu „prvog grada bez emisija ugljičnog dioksida na svijetu”. Drugi najveći grad u Australiji taj cilj želi postići do 2020. Međutim, sam grad priznaje da ima relativno malu kontrolu nad uzrocima emisija, koje ponajprije uzrokuju poslovne zgrade. Melbourne stoga prije svega želi pružiti savjete, uspostaviti suradnju i dati dobar primjer. Među ostalim, gradska uprava planira obavljati sve svoje aktivnosti bez emisija ugljičnog dioksida, uz pomoć poboljšanog zbrinjavanja otpada i sveobuhvatne obnove upravnih zgrada. Melbourne je pokrenuo program „1200 zgrada” za modernizaciju poslovnih prostora. Također nudi privatnim osobama informacije i savjete o smanjenju potrošnje vode i električne energije, o boljem upravljanju otpadom i recikliranju, a kao dodatni poticaj i o tome kako mogu uštedjeti novac. Grad također potiče građane da se koriste javnim prijevozom ili voze bicikle. Posebno inspirativan aspekt ovih mjera s ciljem uštede energije i smanjenja emisija ugljičnog dioksida činjenica je da također poboljšavaju kvalitetu života u gradovima: ljudi ne moraju prelaziti velike udaljenosti, zrak je bolji i osjećaj zajedništva je veći.
>> Ministre, u pomoć! Primorski gradovi pred ekološkom katastrofom
Kako je ljepa slika od Frankfurta na Maini .. samo o themi zagadjivanj ,, gdje su auti i avioni najveci zagadjivaci sa olovom ..gdje svaki drugi covijek ima Bronchitis radi olova kojeg ispustaju auti o tome se suti jer je jer je lobi autoindustrije jak toliko o CO2 glavno da ce u Hrvatskoj uvesti mjerenje po kucama☻