Prvi trgovački centar u Istri – Histria Mall u Poreču – trebao bi se otvoriti potkraj iduće godine ili nešto kasnije, u travnju 2012. godine. Iza tog projekta stoje tri mlada poduzetnika nove generacije – bivši predsjednik uprave Metroneta Igor Paurević, mladi poduzetnik Josip Delač te Borna Vladislav Korejzl – nasljednik i unuk osnivača Dinersa Hrvatska Žarka Kraljevića.
Podrška grada Poreča
Iako su mediji svojedobno pisali kako je nestalo Kraljevićevo naslijeđe (Diners je 2006. prodan Erste banci za 110 milijuna eura, a Kraljevićev dio od toga je bio oko 50 milijuna eura), Borna Korejzl tvrdi da se uvijek znalo gdje je novac.
– Sve je to bila medijska izmišljotina. Novac je podijeljen među nama nasljednicima, a dio svog naslijeđa želio sam oploditi i tako sam se 2008. godine udružio s Igorom i Josipom. Nakon istraživanja tržišta shvatili smo da Istra nema nijedan trgovački centar iako je riječ o jednoj od najjačih regija u Hrvatskoj. Za Poreč smo se pak odlučili jer smo zaključili kako je to grad koji će se sve više razvijati – objašnjava Korejzl te dodaje da su on i partneri imali maksimalnu podršku grada što se tiče izdavanja potrebnih dozvola.
– To nam je uvelike olakšalo cijelu priču. Mi smo još poprilično neiskusni u ovom obliku posla pa smo angažirali najbolje stručnjake kako bi sve bilo što kvalitetnije napravljeno. Colliers International napravio nam je sve studije, radimo i s M2 iz Graza iza kojeg su Supernova centri, dok smo ugovor za gradnju potpisali s građevinskom tvrtkom M-Profil. Iz svog neznanja i neiskustva išli smo prema onima koji imaju iskustva, da se ne bi dogodilo premašivanje budžeta, raspadanje centra ili nešto slično. Ipak je tu uloženo 30 milijuna eura, uglavnom vlastitih sredstava, pa nije za riskirati – tvrdi Korejzl te dodaje da u početku on i partneri nisu ni znali koliko je posla pred njima. Prve dvije godine su, kaže, samo pripremali dokumentaciju i sve ostale predradnje, a očekuje da će sama gradnja centra trajati oko godinu dana.
Za Histria Mall sada imaju lokacijsku i građevinsku dozvolu, financiranje je riješeno, potpisano je 65 posto ugovora o najmu i polako je počela gradnja.
– Vrijeme otvaranja centra ovisi i o željama najmoprimaca jer neki od njih tvrde da je uvijek bolje otvoriti prije sezone jer je Poreč na moru, dok neki tvrde da je bolje otvoriti prije blagdana, na Božić – nastavlja Borna Vladislav Korejzl. Histria Mall imat će 24 tisuće četvornih metara bruto, odnosno 17 tisuća četvornih metara neto, što znači oko 50 do 60 lokala. Dosad su, među ostalim, ugovori o najmu već potpisani sa Sparom, Hervisom, New Yorkerom, DM-om, Limonijem, Deichmannom, Elipsom i Tisak Medijom.
– Neki prvi put ulaze na istarsko tržište, tako da mislimo da će centar dobro poslovati. Vjerujemo kako će u centar dolaziti ljudi iz cijele Istre, a to će nam svakako olakšati gradnja Istarskog ipsilona – rekao nam je Korejzl koji je vlasnik triju tvrtki – Teq Adriatic d.o.o. i Novi put d.o.o. osnovani su 2007., a Poreč centar d.o.o. godinu poslije. Sve tri tvrtke u opsegu djelatnosti imaju poslovanje s nekretninama, graditeljstvo, konzalting i sve tri pokrivaju sve što bi se moglo ticati gradnje, ugostiteljstva, turizma, zastupanja stranih tvrtki.
– Projekt Histria Malla trenutačno nam oduzima gotovo sve vrijeme, ali ne mislimo stati samo na tome, upravo razmatramo nekoliko projekata. Ne želim ni s čim još izlaziti u javnost, no vjerujem da će u novoj godini, s obzirom na krizu i stanje u državi, biti dosta povoljnih projekata na tržištu – nastavlja Korejzl, koji je prve poslovne korake napravio kod djeda u Dinersu. Ipak tamo, kaže, nije odmah zasjeo na neku menadžersku poziciju, već je krenuo od same nule kako bi naučio sve poslovne procese.
Djedova životna škola
– Diners mi je svakako bio velika odskočna daska, tamo sam naučio cijeli proces posla. Odrastao sam s bakom i djedom, tako da je sigurno dio djedova poduzetničkog duha prešao na mene. Mislim da mi povezivanje s mojim djedom pomaže, ali i odmaže. Očekivanja svih su velika, ali opet moje ime ipak daje neku sigurnost bankama s kojima surađujemo, kao i najmoprimcima. Svi znaju odakle je novac došao. K tome, ja si ne želim dopustiti neke gafove, ne želim ocrniti ime koje je djed stvorio.
