Zaključavanje ekonomije i širenje pandemije povećalo je javni dug eurozone i Europske unije za približno dva postotna poena, i to eurozone na 86,3 posto, a EU na 79,5 posto BDP-a u prvom kvartalu 2020.
Omjer duga prema BDP-u rastao je u 24 od 27 članica EU, najviše u Belgiji, za gotovo šest postotnih poena, Finskoj oko 5, te Sloveniji, Španjolskoj i Francuskoj više od tri. Hrvatski javni dug veći je jedan postotni poen u odnosu na zadnji kvartal 2019. godine, a samo su se Litva, Danska i Bugarska razduživale. Hrvatska je posljednjih godina uspješno smanjivala svoj javni dug, no korona je preokrenula taj trend na razinama duga od približno 74 posto BDP-a.
Hrvatska je najzaduženija tranzicijska članica EU, ispred Slovenije i Mađarske dok je u svim ostalim postkomunističkim članicama javni dug ispod 50 posto BDP-a, a najmanje zaduženoj Bugarskoj, s kojom kucamo na vrata eurozone, oko 20 posto. Najviši omjeri državnog duga su u Grčkoj (176%), Italiji (137%), Portugalu (120%), Belgiji (104%) i Francuskoj (101%), a najniži u Estoniji (9%) i Bugarskoj (20%).
Visina javnog duga i proračunskih deficita trenutačno su stavljeni po strani kako bi se osigurala sredstva za stabilizaciju ekonomskih tokova, no Hrvatska će već iduće godine morati stisnuti kočnice i početi smanjivati javni dug za jednu dvadesetinu razlike između sadašnje razine javnoga duga i poželjnih 60% ako želi uvesti euro.
javni dug je povecala rastrosnost drzave i svih koji mogu ...a ne nikakova korona...to su price za predskolsku dob ....itd