Iako su se, prijeteći i traktorskim prosvjedima, grčevito borili za otkupnu cijenu od 1,60 kuna za kilogram pšenice, seljaci uskoro za nju neće moći dobiti ni ponuđenih im 1,35 kuna, dok se cijene kukuruza, ugroženog sušama, na burzama već sada penju u nebo.
Skladišnica zakazala
Vruća jesen Vladi bi tako mogla donijeti nove nevolje u obliku poskupljenja mesa i mesnih prerađevina, a ni nezadovoljni seljaci – kojima ministar Čobanković nije mogao jamčiti isplatu poticaja za pšenicu i ostale jesenske kulture u ovoj, umjesto u idućoj godini, kao ni kreditiranje temeljem manjkavog zakona o skladišnici – nisu potpuno odustali od blokade prometnica.
Nakon lanjske mršave žetve, zbog koje su najveće europske žitnice bile udarile i embargo na izvoz, Rusija, Ukrajina i Mađarska ovoga ljeta plivaju u viškovima pa su rekordne cijene pšenice od 2,20 u travnju za staru ili pak 1,86 kuna potkraj svibnja na Euronextu (bivši Matif) za termin dospijeća u kolovozu 2011. već krenule silaznom putanjom, čak i ispod prosječnih 1,45 kuna za kilogram početkom kolovoza. Prema riječima direktorice Žitozajednice Nade Barišić, trenutačna je cijena pšenice na europskim burzama između 1,28 i 1,31 kuna, a kako je samo Rusija najavila izvoz 15, od ukupno proizvedenih 85 milijuna tona, očekivanja su da će cijena te krušarice i dalje padati. Koliko, teško je procijeniti, no nastavi li padati, teško je očekivati da će akontacija Agrokora ili Podravke od 1,35 kuna za kilogram pšenice do kraja kolovoza vrijediti i ubuduće.
Matija Brlošić, predsjednik udruge Brazda, kaže da će posljednju riječ imati tržište. Međutim, i dalje tvrdi kako pšenice u Hrvatskoj nije požnjeveno dovoljno, najviše 550 tisuća tona, te bi i u slučaju njezina uvoza, uz 30 lipa zaštitne carine po kilogramu te troškove prijevoza, njezina cijena uz sadašnju situaciju na burzama bila najmanje 1,80 kuna. No, kako i ovoga ljeta nije potpuno zaživio model dokumenta-skladišnice iz devet licenciranih silosa, temeljem kojeg bi banke kreditirale proizvođače s kunom po kilogramu pšenice, s tri posto kamate te bezvalutnu klauzulu uz subvencioniranje Hrvatske banke za obnovu i razvoj u vrijednosti oko 300 milijuna kuna (to već drugu godinu zaredom radi samo Hrvatska poštanska te Croatia banka, dok će ostale banke nove modele kredita ponuditi tek nakon što Čobanković odradi najavljenu izmjenu Zakona o skladišnici), a resorno ministarstvo nema novca za raniju isplatu potpora, sve je očitije da će i ove jeseni u pitanje doći jesenska sjetva, za koju seljaci, koji su u mnogim županijama pretrpjeli i velike štete od vremenskih nepogoda, nemaju novca. Već im, naime, stižu i zatezne kamate zbog kašnjenja otplate kredita za sjetvu, tako da im je trenutačno jedina utjeha to što pšenica ne može niže od 1,05 kuna, na koliko joj je podignuta zaštitna cijena s nekadašnje 74 lipe.
Traži se kompromis
– Morat će se naći nekakav kompromis pa makar HBOR planirana sredstva za skladišnicu preusmjerio u jesensku sjetvu. Zemlja upisana u ARKOD dovoljno je jamstvo da će se ti krediti i vratiti – tvrdi Brlošić. S time se slaže i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivičić, koji također traži hitan sastanak s Ministarstvom poljoprivrede i argumentiranu raspravu kako bi seljaci obavili jesensku sjetvu.
– Izmjene Zakona o skladišnici doći će prekasno. O njima odlučuje Sabor, a dok se on sastane, izglasa ih i objavi u Narodnim novinama, to se neće dogoditi prije listopada – objašnjava. I dok se neki seljački vođe, kojima dirigira predizborna politika, i dalje žeste pa im predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo Dragutinu Dukiću, Tomi Pokrovcu i ostalim organizatorima traktorskih barikada ovih dana poručuje da stave imovinu pod hipoteku i sami otkupljuju pšenicu ako misle da će se na njoj obogatiti jer će biti skuplja, Grivičić tvrdi kako je već više od 80 posto pšenice seljaka isfakturirano. Iako je on jedan od većih proizvođača i uvjeren je, tvrdi, da će pšenica iduće godine u ožujku ili travnju koštati najmanje 1,90 kuna, ni on, tvrdi, to neće čekati.
nešto su seljaci utihnuli... cijene pšenice padaju na okolnim burzma, gdje seljaci nemaju tolke poticaje. a kukuruza je uvije kbilo više, i lakše se kupca pronalazilo. a oni opet u problemima. pa kako oni misle nastaviti bavljenje poljoprivredom, kad siju kukuruz i pšenicu bezveze, bez poznatog kupca?! pa nije to proizvodnja ugljena, da može čekati!