Trendovi u vinarstvu govore o nužnosti podizanja konkurentnosti kroz kvalitetu vina i intenziviranje prodaje na vinskim cestama. Hrvatska je premalena da bi se natjecala u masovnoj proizvodnji, tako da joj je za uspjeh na međunarodnoj razini i te kako potrebna potpora države. Zaključci su to okruglog stola "Udruženje vinarstva – što dalje: Zakonodavni okvir vinarstva u nastupajućem periodu" održanog u sklopu osamnaeste Vinistre, koja je u Poreču od 13. do 15. svibnja okupila vodeće vinare i uljare Istre.
Kvaliteta mora biti platforma na kojoj će se graditi strategija hrvatskog vinarstva, istaknuo je predsjednik Vinistre Ivica Matošević.
– Premala smo zemlja da bismo bili konkurentni u masovnoj proizvodnji. Moramo napraviti najbolje moguće i ispričati priču o teritoriju te intenzivirati prodaju na vinskim cestama privlačenjem ljude u podrume. Istodobno, bilo bi dobro da vino postane motiv koji će promovirati Hrvatsku jer je riječ o organskom dijelu turističkog proizvoda. Ništa od toga nije posao koji se može odraditi preko noći, no Vinistra će nastojati i tehnički potpomoći male vinare u ovim naporima – rekao je Matošević te napomenuo kako postoji dobra atmosfera suradnje s vlašću, no još je potrebno urediti elemente poput porezne politike, u čemu bismo se trebali ugledati na susjede.
Miljenko Rakić, ravnatelj Uprave poljoprivrede i prehrambene industrije Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, istaknuo je primjer Austrije, gdje trećinu aktivnosti financiraju vinari, trećinu država, a trećinu regije.
– Postoji spremnost da se iz okvira hrvatskog proračuna podupru aktivnosti promocije hrvatskih vina na međunarodnoj sceni. Dogovoreno je da će proračun stati iza ovih aktivnosti. Također, u tijeku su razgovori s ministarstvom turizma da se uključi u ove aktivnosti – ustvrdio je.
– Naše posebnosti, potencijali mozaika koji čini brend vinske Hrvatske nešto su što treba cijeniti. Ovakvih položaja ima malo u svijetu. U tom smislu, resorna ministarstva moraju razumjeti našu želju da budemo konkurentni. Naša artikulacija zahtjeva poslovna je logika kojom bismo, u suradnji s partnerima, trebali polučiti rezultate – istaknuo je pak direktor Agrokor vina Đuro Horvat.
Zvjezdana Blažić, predsjednica uprave Badela 1862, upozorila je kako je izvoz vina velika investicija koja ne dolazi sama od sebe.
– Hrvatska nije konkurentna. Bez ulaganja, bez potpore države teško da ćemo moći napraviti veće korake u tom smjeru. Izvoz je veliko ulaganje koje ne dolazi samo od sebe – ocijenila je.
Na okruglom stolu je istaknuto i kako je u Hrvatskoj trenutačno aktivno oko 1700 malih vinara, što govori o važnosti ovog poljoprivrednog sektora. U sklopu približavanja i ulaska Hrvatske u Europsku uniju istaknuta je nužnost registracije vinogradarskih površina prije ulaska u EU te je upozoreno da dio etabliranih vinskih zemalja Unije lobira za nastavak zabrane sadnje vinove loze. Procjenjuje se kako bi se u Hrvatskoj trebalo registrirati oko 30 tisuća hektara vinograda.
eto nedavno se u londonu pojavio badelov plavac po cijeni od £10.40 sada je snižen na £7.40 i traminac nespeš po cijeni od £6.60 i to samo u nekim prodavaonicama waitrosea, ne u cijelom lancu i ne izvan londona