Iako su se u hrvatskim medijima pojavila nagađanja da bi mađarski MOL mogao prodati svoj udio u hrvatskoj naftnoj kompaniji Ini, čini se kako bi prije Mađarska mogla prodati svoj udjel u MOL-u. Mađarska vlada prošlog je tjedna u parlamentarnu proceduru pustila prijedlog zakona kojim bi vlada dobila mogućnost da izdaje obveznice s pokrićem u državnoj financijskoj imovini.
Pojednostavljeno rečeno, Mađarska planira založiti svoje udjele u privatnim poduzećima, a najvrjedniji pojedinačni udjel koji posjeduje je 21,2 posto vlasništva u MOL-u.
Troši se strateška rezerva
Te dionice Mađarska je otkupila od ruske naftne kompanije Surgutneftegaz za 1,88 milijardi eura, a mogućnost monetizacije te imovine prvi je spomenuo ministar financija Gyorgy Matolcsy.
– Kupnja tog udjela bila je strateška investicija, koja je služila i kao “strateška financijska rezerva”. Ako se pogoršaju vanjski uvjeti financiranja, te bi nam dionice mogle pomoći da osiguramo pouzdano i relativno povoljno zaduživanje – rekao je Matolcsy.
Tu je izjavu dio javnosti protumačio kao najavu prodaje udjela u MOL-u, no ministar je vrlo brzo pojasnio kako se “nužno ne radi o prodaji”. Ipak, zalog bi mogao biti prvi korak prema tom scenariju. Cijelu transakciju izdavanja obveznica kojima bi pokriće trebale biti MOL-ove ili neke druge dionice bit će provedena putem nacionalne kompanije za upravljanje državnom imovinom. Iako neuobičajen, ovaj model financiranja u Mađarskoj nije presedan.
Još 2004. godine vlada je izdala petogodišnje obveznice s pokrićem u 25-postotnom udjelu u farmaceutskoj tvrtki Richter. Povijest se sada ponavlja, očito pod utjecajem sve lošije financijske situacije u zemlji. Stanje se dodatno pogoršalo nakon što je agencija Standard & Poors prošlog tjedna dodatno smanjila kreditni rejting zemlje, koji je i prije toga bio u statusu smeće.
Porez na infrastrukturu
Budući da s druge strane nema ni napretka u pregovorima vlade s Međunarodnim monetarnim fondom o novom kreditnom aranžmanu, evidentno je da bi se Mađarska mogla suočiti s problemima. Samo u veljači i ožujku sljedeće godine država mora otplatiti 5,4 milijarde eura duga.
Vlada novac pokušava prikupiti uvođenjem novih poreza. Već su uvedeni porezi na banke, telekomunikacije i nezdravu hranu, a sad se priprema i porez na infrastrukturu – plaćala bi se naknada za korištenje odvodne, vodovodne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture, bez obzira na to u čijem vlasništvu bila.
>>Uskoro nova nagodba o Ini: Vlada i MOL sjedaju za pregovarački stol
Evo sanse.