Privremeni tečaj švicarskog franka ipak bi mogao biti 5,8 kuna, a razlika do tržišnog tečaja prenosila bi se u balon-kredite. Banke se nisu odrekle zaračunavanja kamata na dio kredita u balonu, a neslužbeni izvori kažu da bi kamate na taj dio kredita bile od 3 do 4 posto. Vlada je sklonija nižem iznosu, banke guraju prema većem. Razlika kredita morala bi se otplatiti pet godina po isteku kreditne obaveze.
U slučaju da se tečaj franka spusti ispod zamrznutog iznosa, banke bi zaračunavale obaveze prema zamrznutom tečaju sve dok dužnik ne otplati razliku koja je nastala stvaranjem balon kredita. Danas je franak oslabio prema kuni 33 lipe, na 6,75 kuna, što je vjerojatno i razlog da se HNB na kraju složio s prijedlogom vlade da se franak fiksira na 5,8 kuna, a ne 6,0 kako su predlagali. Bankari su danas u prostorijama Hrvatske udruge banaka dogovarali tehničke detalje, a jedan od sugovornika iz bankarskog sektora kaže da nije postignut nikakav dogovor o oporezivanju banaka. Prema tim informacijama Vlada odustaje od uvođenja poreza na banke, što je sugerirao premijerkin savjetnik Željko Lovrinčević.
U Hrvatskoj narodnoj banci potvrđuju da su sudjelovali u razgovorima, a HNB je osim smanjenja regulatornih obaveza banaka najavio i smanjenje stope obavezne pričuve za 1 postotni poen što će bankama donijeti dodatne 3,5 milijarde. Kako se čuje, guverner je upozorio i Vladu i banke da se time djelomično slabi mogućnost obrane tečaja kune prema euru te ih je pozvao da zajedno rade na očuvanju stabilnog tečaja kune.
Bankama bi to bio poziv da se suzdrže od tečajnih špekulacija, dok bi Vlada morala smanjivati javnu potrošnju i potrebu za novim zaduženjem. HNB je pozvao banke da obustave odobravanje novih kredita u švicarskim francima, s tim što su banke izrazile načelnu spremnost da smanje kamatne stope od pola postotnog poena do 1 posto. Koliko će kamate pasti, banke će ipak odlučivati pojedinačno kako im ne bi prigovarali zbog kartelskog ponašanja.
Smanje li se kamate na kredite u švicarskim francima, postavlja se pitanje i što je sa kamatama na kredite u eurima ili pak kunama – koje su na primjer kreću od 6 do 7 posto, a kako se vidi po kretanju tečaja, nema nikakva tržišnog razloga da budu tako visoke u odnosu na kredite sa klauzulom. Detalji će se navodno brusiti još neko vrijeme, a dogovor se očekuje sredinom idućeg tjedna.
bračo hrvati, što se bunite............... ..........davno je Tuđman govorio da čemo biti ko Švicarska.