– Koliko god bila duboka kriza koju još uvijek prati poprilična doza neizvjesnosti jer nitko još nema prognozu o cjepivu, očekivanja su da nakon pada BDP-a u ovoj godini slijedi rast iduće godine na razini od oko pet posto, a u trogodišnjem razdoblju preko tri posto – kazao je to jučer u Saboru ministar financija Zdravko Marić podnoseći polugodišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna.
Pritom je iznio predviđanje da bismo razinu BDP-a iz 2019. mogli dosegnuti i prestići početkom 2023. Dodao je da će većina sastavnica BDP-a neutralizirati pad do kraja 2022., a jedino izvoz usluga neće biti kompenziran u potpunosti.
– Što se tiče naših prognoza za ovu godinu, originalna procjena pada za 9,4 bit će nešto malo bolja. Procjena je pad BDP-a od osam posto, a poboljšanja su vidljiva u pojedinim kategorijama – rekao je ministar, najavljujući ujedno kako će s prijedlogom proračuna za iduću godinu paralelno ići i rebalans proračuna za ovu godinu.
– Rebalansom proračuna utvrdit će se da je njegova prihodovna strana nešto malo bolja u odnosu na projekcije. No na rashodovnoj strani imamo dodatnih potreba, kao što su produljenje potpora za gospodarstvenike i financiranje skraćenog radnog vremena. A podnošenjem izvještaja za šest mjeseci utvrđeno je da smo izvršili financiranje 53,8 milijardi kuna od ukupno predviđenih 63,4 milijarde. Međutim, u nastavku godine, tijekom srpnja, kolovoza i rujna, može se reći da smo osigurali praktički sve potrebe za financiranjem za ovugodinu – ustvrdio je ministar.
A polugodišnji izvještaj o izvršenju državnoga proračuna pokazuje da je polugodišnji konsolidirani proračunski manjak iznosio 17,9 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a. Tijekom rasprave u kojoj su zastupnici ministru financija upućivali pitanja i komentare, većina oporbe ustvrdila je da se koronakrizu ne može uzimati i optuživati kao jedinog krivca za negativne pokazatelje u javnim financijama.
Oporba je krivcima za to proglasila odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite, raširenu korupciju i klijentelizam te izostanak neophodnih strukturnih reformi. Ministru se zamjeralo i to što nijednom riječju nije spomenuo da, unatoč premijerovim najavama silnih milijardi, iz EU još nismo dobili “ni lipe pomoći”. Nakon što je Sabor izvijestio o izvršenju polugodišnjeg proračuna, Marić je izjavio da je u trenutačnim okolnostima izuzetno teško oblikovati makroekonomske projekcije.
– Smatram da smo izuzetno dobro napravili i odredili kredibilne i branjive makroekonomske projekcije koje možemo prezentirati i domaćoj i međunarodnoj javnosti. Procjene se temelje na zadnjim raspoloživim podacima te postoje negativni i pozitivni rizici. Negativni rizici su i dalje neizvjesnost zbog COVID-19, a pozitivni su prije svega oni koji se odnose na fond nove generacije EU. Dakle, na oporavak i otpornost, te na pitanje koliko ćemo biti efikasni u osmišljavanju projekata i reformi za povlačenje tih sredstava – kazao je Marić.
Hm, znači da smo više pali, onda bi i više rasli?... OK. Pad je bio neminovan, no rast i povratak BDP-a sada jako ovisi o ovoj vladi. Ako će se i dalje uglavnom "reformirati" privatni sektor, a javni se neće dirati, niti kratkoročno, niti dugoročno nema neke nade da se maknemo s dna... Ako se i krene sa žestokim reformama javnog sektora (to nikada nećemo vidjeti), pitanje je da li se išta može napraviti. Previše ljudi je otišlo iz Hrvatske, a radi visine standarda nismo niti neki magnet za strance... Radi tog pada stanovništva, naročito radi odlaska visokoobrazovanih i struke, još smo manje interesantni za investicije nego prije. A prije smo bili poput otoka gubavaca... Prije ove krize još nismo dosegli BDP niti broj zaposlenih u realnom sektoru, tamo iz 2008. godine. Porezi su veći nego tada, o parafiskalnim nametima i cijenama energenata da i ne pričamo, zaduženje je puno veće, država ima veći udio u BDP-u, birokratske procedure su kompliciranije, ima više ljudi na proračunu, itd... A reformi nema. Kako netko može vidjeti svjetlu budućnost u svemu tome?