Kad klijent iz Austrije od jedne hrvatske marketinške agencije naruči oglašivačku kampanju za red bull za hrvatsko tržište i zemlje regije, to nema mnogo veze s hrvatskim turizmom. Vezu je još teže naći kada, recimo, iz inozemstva stigne narudžba za kampanju sa stranim pivom holsten, koja će se vrtjeti u svim medijima u regiji osim hrvatskima.
Milijuni kuna profita
Za pisce Zakona o članarinama u turističkim zajednicama ta teško vidljiva veza marketinških agencija i hrvatskog turizma bila je, međutim, toliko izravna da se ne da previdjeti. Marketinške agencije to, pak, plaćaju u stotinama tisuća kuna. Zbog provedbenih akata koji su bili gotovi potkraj prošle godine, paralelno sa svođenjem završnih računa na naplatu im stiže i novi namet – turistička članarina.
– Moramo platiti 250.000 kuna za turističku članarinu u prošloj godini a da ne vidimo ni najmanji razlog zašto, kakav je naš dodir s turizmom?! Zbog razreda u koji je razvrstan Zagreb plaćamo članarinu kao da smo hotel u Dubrovniku – čudi se Damir Ciglar iz reklamne agencije Imago, koji procjenjuje da će Hrvatska turistička zajednica samo od proširenja liste obveznika turističke članarine marketinškim agencijama u 2010. profitirati nekoliko milijuna kuna.
U HTZ-u, inače, planiraju da će u ovoj godini prihod od članarina s lanjskih 42 milijuna kuna narasti na 46,5 milijuna. Ukupan je budžet, inače, malo manji od 280 milijuna kuna, a turističke su članarine treći prihod po veličini. Najviše, 112 milijuna kuna, stiže iz državnog proračuna, a na drugom je mjestu prihod od boravišne pristojbe, malo više od 81 milijun u ovoj godini. Turističku su članarinu nacionalnoj promidžbenoj organizaciji, pak, donedavna bili dužni plaćati oni koji ostvaruju prihod u ugostiteljskim i uslugama u turizmu te u povezanim djelatnostima. A po novom su to i marketing, promidžba, računovodstvene i revizijske djelatnosti, porezno savjetovanje, specijalizirane dizajnerske djelatnosti...
Načelo izdašnosti
Visina je članarina od 0,08 do 0,25 posto ostvarenih prihoda, ovisno o tome u koji su razred naselje ili grad razvrstani.
– Sada imamo niz apsurdnih situaciju poput one da jedna marketinška agencija iz Zagreba plaća tri puta višu stopu od, primjerice, hotela u Orebiću. Bojim se da su se autori zakona vodili načelom izdašnosti. Četrdesetak marketinških agencija u Hrvatskoj, naime, kontrolira povelik novac – upozorava D. Ciglar. Inače, Zakon o članarinama u turističkim zajednicama, koji vrijedi od početka 2009., prvotno je imao još dulji popis obveznika članarine. U međuvremenu je, na buru nezadovoljstva, zakonodavac pristao brisati medijske i agencije za istraživanje tržišta. Ima li nade i za druge neturističke djelatnosti? Tema je opsežna i stav će Ministarstva turizma, poručio je jučer ministar Damir Bajs, stići idući tjedan.
Kao trgovac u Zagrebu, i ja plaćam članarinu za turističke zajednice. I nekakav doprinos za šume. I 6000 komunalne naknade godišnje za dućančić od 50m2. I doprinos beskorisnoj HGK. Za neupućene, to su parafiskalni nameti na koje se poslodavci žale...