Dužnička kriza

Merkozy kažnjavaju sve koji previše probiju deficit

'(FILES) Photo taken on October 9, 2011 at the Chancellery in Berlin showing German Chancellor Angela Merkel and French President Nicolas Sarkozy. The leaders of France and Germany will meet the head
'JOHANNES EISELE'
05.12.2011.
u 09:11

Dvojac Merkozy poslat će u srijedu predsjedniku vijeća EU van Rompuyju zajedničke prijedloge rješenja krize eurozone

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njemačka kancelarka Angela Merkel usuglasili su u ponedjeljak na radnom ručku u Parizu mjere za rješenje dužničke krize i spas eura. Dvojac Merkozy poslat će u srijedu predsjedniku vijeća EU van Rompuyju zajedničke prijedloge rješenja krize eurozone. Jedan je od prijedloga promjena ugovora s EU za svih 27 zemalja članica. U ugovoru će pisati da su zemlje suglasne sa sankcijama u slučaju da probiju najveći propisani deficit. – Ono što se do sada događalo ne smije se više ponoviti – kazao je Sarkozy.

Teška situacija

Njemačka kancelarka kazala je da su sve snage upregli da povrate poljuljano povjerenje. – U teškoj smo situaciji i moramo vratiti povjerenje – kazala je Merkel. U međuvremenu i dvije države koje su snažno pogođene krizom, Italija i Irska, pripremaju vlastite proturecesijske mjere. Talijanski premijer Mario Monti od parlamenta će tražiti potporu za mjere svoje vlade koje predviđaju povećanje poreza na imovinu kao i dulji radni vijek. Također najavljuje snažniju borbu protiv utaje poreza. Irski premijer Enda Kenny istodobno je najavio proračunske uštede poručivši stanovnicima Irske kako moraju biti spremni na odricanja.

Na sastanku u Bruxellesu u petak, osim europskih lidera, sudjelovat će i čelnici Europske središnje banke (ECB) kao i američki ministar financija Timothy Geithner. A o krahu eura sve više se raspravlja u svjetskim gospodarskim i financijskim krugovima. Tako su analitičari američke banke Merrill Lynch izračunali približnu vrijednost svih europskih valuta u slučaju raspada eurozone. Prema njihovu mišljenju, nakon sloma eura najpodcjenjenija će biti irska funta, a najprecijenjeniji portugalski eskudo. Analitičari švicarske UBS banke već su izračunali koliko će građani platiti izlazak svoje zemlje iz eurozone. Prema njihovoj ocjeni, svaki radno sposobni građanin zemlje opterećene dugovima izgubit će od 9,5 do 11,5 tisuća eura, što će ukupno iznositi oko polovice bruto domaćeg proizvoda. EU već izvodi test-licitacije uz udjel grčke drahme u slučaju da Atena napusti eurozonu i vrati se svojoj valuti. Novi premijer Italije Mario Monti priznao je da će dopustiti krah eura kao posljednju opciju spasa kredibiliteta Rima.

Izbacuju ih iz eura

Ipak, većina analitičara suglasna je da neće sve zemlje vratiti nacionalne valute. To će se, najvjerojatnije, ticati samo triju-četiriju država – smatra bivši ministar ekonomije Ruske Federacije Jevgenij Jasin. – Sačuvati euro među ekonomski jakim državama nije teško. Nekoliko slabijih privreda – Grčka, Portugal, Irska i možda Španjolska – izaći će iz zone eura, točnije ponudit će im takve uvjete da će se morati vratiti vlastitim nacionalnim valutama. A jezgra – Njemačka, Francuska, skandinavske zemlje, Nizozemska – ostat će u eurozoni jer one imaju izbalansiranije budžete, discipliniranije financijske sustave, jače banke – smatra Jasin

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije