Hoće li i kada Hrvatska uspjeti vratiti pet milijuna eura isplaćenih turskoj tvrtki Çalişkan, nesuđenom investitoru u krčku Dina Petrokemiju? Odgovora na to pitanje trenutačno nema. Iako je ministar financija Slavko Linić najavljivao da će država Turcima naplatiti i znatno više od spornog jamstva, takav scenarij trenutno se može – u najmanju ruku – smatrati neizvjesnim. Dapače, čini se da u Vladi uopće ne znaju u kojoj je fazi spor. Tako su na naš upit o statusu spora za povrat novca od Çalişkana iz Ministarstva financija tek odgovorili da je “Ministarstvo financija podnijelo tužbu putem Državnog odvjetništva pred nadležnim sudom.” Ipak, u Državnom odvjetništvu tvrde da spor još nije pokrenut. – Državno odvjetništvo Republike Hrvatske 12. ožujka 2013. primilo je dokumentaciju Ministarstva financija te je u tijeku proučavanje dokumentacije u suradnji s Ministarstvom financija radi donošenja odluke o podnošenju zahtjeva za mirno rješenje spora prije podnošenja tužbe – piše u DORH-ovu odgovoru.
HEP nudio premalo
Tako ispada da tužba još nije podnesena niti je jasno kad će biti. Ipak, čak i kad se to dogodi, vrlo je upitno hoće li sudski epilog biti uspješan. Predstavnici turske kompanije više nisu u Hrvatskoj, a i tijekom boravka držali su se vrlo rezervirano – izbjegavši kontakte čak i s predstavnicima turskog veleposlanstva. Stoga je vrlo neizvjesno hoće li se oni uopće i odazvati zahtjevu za mirno rješavanje spora koji namjerava pokrenuti DORH. S druge strane, kako se neslužbeno doznaje, Turci su pri odlasku iz Dine svoju odluku obrazložili činjenicom da je država prekršila odredbe ugovora jer je HEP-ova ponuda za otkup zemljišta u Omišlju bila preniska. Riječ je o zemljištu namijenjenom gradnji LNG terminala, a temeljem ugovora koji je Vlada sklopila sa Çalişkanom, za njega je Hrvatska elektroprivreda trebala platiti minimalno 29,5 milijuna kuna. Taj novac trebao je biti iskorišten za podmirivanje dijela duga Hypo banci koja drži hipoteku nad zemljištem te za otplatu radničkih potraživanja. Ipak, HEP je ponudio znatno manje – oko 20 milijuna – i to temeljem procjene dvaju međunarodnih konzultanata. U medijima se tada špekuliralo da Vlada vrši pritisak na HEP da plati više, no s obzirom na procjene, svatko u vrhu kompanije tko bi potpisao veću ponudu izlagao bi se kaznenom progonu. Ipak, uz tako nisku ponudu Çalişkanova računica bila je narušena pa su se Turci odlučili povući iz posla. Pritom su naplatili državnu garanciju, no s obzirom na ugovorne obveze države koje očito nisu bile u potpunosti ispoštovane, vrlo je teško procijeniti kolike su šanse Vlade da vrati novac.
Pitanje odgovornosti
Stoga ne čudi da će mnogi ovu pravnu proceduru koja je u tijeku vidjeti tek kao efikasan način kupovanja vremena i odgode trenutka kad će netko morati priznati da je 5 milijuna eura izgubljeno. Radi se o velikom novcu koji je faktički iz državnog proračuna potrošen na spas privatne tvrtke uz vrlo sumnjive instrumente osiguranja povrata. Ne bude li na kraju i vraćen, nedvojbeno će biti legitimno postaviti pitanje političke – a možda i kaznene – odgovornosti.
>> \'Ministarstvo financija priprema tužbu protiv turskog Čaliskana\'
