Europske obrambene tvrtke, posebno manje, suočavaju se s blokadom prijeko potrebnih ulaganja zbog pravila o održivosti, kazali su za Newsweek visoki dužnosnik NATO-a i nekoliko predstavnika industrije. Ove tvrdnje dolaze u trenutku kada članice NATO-a na europskom kontinentu hitno pokušavaju povećati izdatke za obranu i proizvodnju zbog zabrinjavajućih poteza Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje.
Financijski sektor u Europi "kaže da nije etično ulagati u obrambenu industriju" ili podržavati "industriju koja također proizvodi stvari za nuklearno oružje u svijetu", rekao je admiral Rob Bauer, odlazeći predsjednik Vojnog odbora NATO-a, u intervjuu za Newsweek. "Onima koji to govore poručujem: 'Idite u Siriju, idite u Gazu, idite u Ukrajinu, idite u Jemen. Pogledajte što rat čini zemlji, gradu, ljudima.'" Admiral Bauer je dodao kako su neki investitori spriječeni ulagati u dionice obrambene industrije zbog ciljeva održivosti.
Institucionalni investitori, posebno u Europi, često su vezani ESG kriterijima, odnosno pravilima o okolišu, društvenoj odgovornosti i upravljanju. To je skup pravila za mjerenje ekološke prihvatljivosti, društvene odgovornosti i transparentnosti organizacije, a investitori ga koriste za procjenu gdje uložiti – ili ne uložiti – kapital. Mnoge velike financijske institucije javno izjavljuju kako neće ulagati u obrambene tvrtke zbog društvenog aspekta ESG-a ili moralnih razloga. Na primjer, norveški državni mirovinski fond, s gotovo 1,8 bilijuna dolara imovine i udjelima u više od 9000 tvrtki, zabranjuje ulaganja u zrakoplovne tvrtke poput Airbusa i Boeinga zbog njihove povezanosti s proizvodnjom nuklearnog oružja.
Jan Pie, glavni tajnik ASD-a, organizacije koja predstavlja europske obrambene i zrakoplovne tvrtke, izjavio je za Newsweek kako ESG u Europi "apsolutno" ide na ruku Rusiji u situaciji koja je "već iznimno izazovna za Europu". Pie je rekao da bi se "sto posto" složio s tvrdnjom da ESG koristi Rusiji, a ograničenja kojima je vezana europska obrambena industrija dolaze u "najgorem mogućem trenutku". "To je problem koji si Europa sama nameće, takvo što ne vidite ni u jednoj drugoj regiji svijeta", dodao je.
Obrambene tvrtke trebaju ulaganja kako bi održale svoje programe i razvijale dugoročne tehnologije. Glasnogovornik britanske tvrtke BAE Systems, najvećeg europskog obrambenog izvoznika, koja je također na norveškom popisu zabranjenih ulaganja, rekao je da iako tvrtka ima "snažnu i podržavajuću bazu investitora", kada fondovi ne ulažu u obranu, to "ograničava sposobnost industrije za ulaganje u vještine i tehnologije".
Švedska obrambena tvrtka Saab izjavila je za Newsweek kako kriteriji isključivanja "štete napretku naše industrije, kao i nacionalnim potrebama za jačom obrambenom sposobnošću". ESG ocjene "imaju velik utjecaj na sposobnost industrije da financira ulaganja i poslovanje", rekao je Viktor Wallström, voditelj komunikacija i održivosti u Saabu. Kako bi zadovoljila zahtjeve kupaca, europska obrambena industrija mora zadržati dugoročni pristup mješavini privatnih i javnih sredstava, dodao je Wallström.
Pie iz ASD-a izjavio je kako su viši rukovoditelji obrambenih kompanija već nekoliko godina prije izbijanja rata u Ukrajini sve češće upozoravali na nedostatak pristupa financijskim sredstvima. Kao glavne prepreke identificirao je banke, financijske institucije i mirovinske fondove. Jedan bankar je, prema Pieovim riječima, opisao pritisak nevladinih organizacija koje bi "mogle objaviti rat banci" ako bi dionice obrambenih kompanija bile uključene u njihove portfelje. Početkom 2022. godine situacija se dodatno pogoršala, dodao je.
Europska obrambena agencija (EDA), osnovana radi organizacije obrambenih kapaciteta EU-a među državama članicama, izjavila je prošlog studenog kako su odluke o ulaganju iz financijskog sektora "pod sve strožim ESG kriterijima". Redovito isključivanje obrambenih firmi iz ESG-a "ima dalekosežne negativne posljedice" za Europu, uključujući zatvaranje sektora obrane za talentirane stručnjake, smanjenje broja potencijalnih ulagača i narušavanje ugleda industrije, navodi se u procjeni EDA-e.
Ipak, jedan upravitelj fonda sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, specijaliziran za održivost, rekao je za Newsweek kako su znatno bolje procjene vrijednosti obrambenih kompanija od početka rata u Ukrajini pokazale da ESG isključenja prije rata nisu značajno utjecala na njihovu vrijednost. Čak i prije 2022. godine, "nijedna razumna osoba" nije dovodila u pitanje vrijednost obrambenih kompanija, kazao je upravitelj fonda. Dodao je da, iako ESG treba uzeti u obzir pri svakom ulaganju, to ne bi trebalo spriječiti većinu fondova da ulažu u obrambene kompanije koje imaju "mnoge izvore financiranja".
ESG općenito znači održivost, no ne postoji jasna definicija kako to primijeniti na obrambene kompanije. Upravitelj fonda iz Ujedinjenog Kraljevstva opisao je koncept kao kombinaciju "ne nanošenja značajne štete" i davanja pozitivnog doprinosa društvu. Gledano kroz geopolitičku prizmu, obrambene kompanije lako bi se mogle uklopiti u potonje, rekao je, no prvo je teže utvrditi.
Admiral Bauer se ne slaže. "Smatram zbunjujućim da još uvijek postoje institucije i organizacije koje vjeruju da ulaganje u obrambenu industriju na neki način ide protiv ciljeva održivosti", rekao je tijekom pojavljivanja na obrambenom summitu u Češkoj prošlog mjeseca. "Ne mogu zamisliti ništa održivije od sprječavanja rata", dodao je. Thales je izjavio kako "nema održivosti bez sigurnosti" te kako su europski političari "vrlo jasni" da je jačanje europske obrane prioritet. "Nije riječ o suprotstavljanju jednog cilja drugome", rekao je glasnogovornik.
Financijski sektor često isključuje pod ESG kriterijima ono što se obično naziva kontroverznim oružjem, što je najčešće skraćenica za oružje koje može nanijeti značajnu štetu civilima. Scottish Widows, glavni pružatelj mirovina sa sjedištem u Edinburghu, javno navodi kako neće ulagati u tvrtke koje proizvode ili koriste "određeno oružje [koje] je proglašeno neprihvatljivim prema međunarodnim konvencijama". To uključuje kemijsko i biološko oružje, kao i protupješačke mine i kasetne bombe. Londonska globalna tvrtka za upravljanje imovinom Schroder ima slična isključenja.
Universities Superannuation Scheme (USS), jedan od najvećih mirovinskih fondova u Ujedinjenom Kraljevstvu, izjavljuje kako izbjegava ulagati u "tvrtke koje su uključene u razvoj, proizvodnju, skladištenje i prijenos kasetnih bombi" te bijeli fosfor i protupješačke mine. Scottish Widows, USS i Schroder odbili su dodatno komentirati.
Unatoč raznim sporazumima, ne postoji međunarodno dogovorena definicija što je kontroverzno oružje. "Mnogi ljudi izbjegavaju ulaganja u obranu jer nisu potpuno sigurni što bi moglo biti kontroverzno", rekao je Wolf-Christian Paes, viši suradnik za oružane sukobe u Međunarodnom institutu za strateške studije, za Newsweek. Neka oružja koja su navedena kao kontroverzna korištena su u Ukrajini.
SAD je osigurao kasetne bombe i prošlog mjeseca odlučio poslati protupješačke mine u Kijev. Ovaj zaokret u politici Washingtona pogađa srž dileme. To oružje je omraženo među organizacijama za ljudska prava i može imati trajne učinke na civile. Međutim, s vojne strane, ono se smatra nužnim za borbu protiv velike ruske vojske. Iako su mnoge zemlje potpisale konvencije koje zabranjuju ili ograničavaju uporabu mina i kasetnog oružja, moglo bi doći trenutak kada će europske članice NATO-a ozbiljno razmotriti je li to neslavno oružje ključno za vlastitu obranu. S vojne strane, "mine i kasetne bombe su korisno oružje", izjavio je Paes. "Ako vodite obrambeni rat, mine su potrebne za osiguranje vaših linija. To je uvijek bilo jasno."
Do svibnja ove godine, europski poduzetnici koji predlažu projekte u području obrane i sigurnosti mogli su dobiti financiranje od Europske investicijske banke (EIB) samo ako bi više od polovice predviđenih prihoda dolazilo iz civilne upotrebe. Iako to više nije slučaj, glasnogovornik EIB-a potvrdio je da oružje i streljivo i dalje nisu uključeni u financiranje. Na popisu isključenja banke također su eksplozivi i oprema ili infrastruktura namijenjena vojnoj ili policijskoj upotrebi. "Budući da nas financiraju investitori iz cijelog svijeta, moramo kalibrirati našu politiku prema onome što će ti investitori podržati", izjavio je Cusworth iz EIB-a u studenom.
Unatoč tome, Pie iz ASD-a smatra da, ako EU-ova investicijska banka nije spremna potpuno podržati obranu, zašto bi to činile velike banke? EIB želi potaknuti rast manjih i srednjih poduzeća u obrambenom opskrbnom lancu, rekao je Cusworth. Međutim, te tvrtke suočavaju se s većim preprekama u pristupu financiranju nego drugi sektori, navodi Europska komisija u izvješću objavljenom u siječnju ove godine.
Ta poduzeća "čine okosnicu opskrbnih lanaca" i ključna su za sigurnost EU-a, izjavila je Komisija. Pie je naveo primjer njemačke obrambene tvrtke koja je pokušala kupiti specifičnu mašinu od komercijalne tvrtke koja je to odbila omogućiti. Njemačka vlada morala je intervenirati, što se ne bi dogodilo u slučaju manje obrambene tvrtke koja pokušava nabaviti komponente. Iako su manje tvrtke najviše pogođene, veće obrambene firme uskoro će također osjetiti posljedice, kazao je Pie. Međutim, upravitelj fonda upozorio je kako su manja i srednja poduzeća općenito rizična ulaganja, što može biti faktor zašto im je teže osigurati financiranje.
Tvrtke obično dobivaju kreditne ocjene kada traže kapital, a te ocjene uključuju i ESG procjene koje pomažu investitorima pri donošenju odluka. Osoba upoznata s procesom kreditnog ocjenjivanja izjavila je kako mnoge velike obrambene tvrtke imaju relativno visoke ocjene, što im omogućuje pristup kapitalu, dok se manja poduzeća generalno teže snalaze. Ocjenjivačke agencije također procjenjuju državne kreditne ocjene, uključujući sposobnost i spremnost vlada da u potpunosti i na vrijeme podmire svoje financijske obveze. Povećanje troškova za obranu može negativno utjecati na državnu ocjenu, no potencijalni ekonomski poticaji od obrane također se uzimaju u obzir, kazala je ista osoba.
Admiral Bauer izjavio je prošlog mjeseca da bi EU i NATO lideri trebali "razgovarati s agencijama za ocjenjivanje o činjenici da ulaganja u obranu trenutno negativno utječu na kreditne ocjene". "To bi trebalo biti obrnuto", dodao je. "Ulaganje u obranu trebalo bi se tretirati isto kao ulaganje u mjere koje ograničavaju klimatske promjene".
FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Ako doista posegne za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije
Zapad je evolucijski odmaknuo od istoka 100 godina, no da bi se mogao boriti sa evolucijskim "Neandertalcima" morati će se vratiti unazad ili izgubiti rat. Učite od Izraelaca, razbili su 5 vojnih sila oko sebe za par mjeseci, bez milostisti i filozofiranja, ekologiju baš i nisu poštivali, poslije pobjede ima vremena za civilizacijske standarde..