Iznevjerena su očekivanja da će od prodaje najvećeg srpskog trgovačkog lanca Maxi, za koji je belgijska tvrtka Delhaize tajkunu Miroslavu Miškoviću platila 932,5 milijuna eura, prihod ostvariti srpski proračun. Prvotne najave porezne uprave da će Mišković na ime stečene dobiti platiti 25 milijuna eura poreza demantirali su sami poreznici. Mišković može izbjeći obvezu jer je njegova tvrtka Astatine Holdings Limited, vlasnik Delte, u čijem je sastavu poslovao Maxi, registrirana na Cipru.
Dvostruko oporezivanje izbjegnuto je sporazumom iz 1986., pa je Miškoviću prepušteno da sam odluči gdje će platiti porez. Vjeruje se da će to učiniti na Cipru, gdje su porezna opterećenja manja nego u Srbiji. Osnivanjem tvrtke na Cipru Mišković je dobit mogao iznositi iz Srbije bez plaćanja poreza te prikazivati veće troškove poslovanja od stvarnih. Veliku materijalnu dobit omogućila mu je i funkcija potpredsjednika prve srpske vlade nakon raspada SFRJ. Najveći kapital stekao je u vrijeme sankcija. Nakon Miloševićeva pada Mišković je našao zajednički jezik i s novim vladajućim strukturama koje su mu omogućile da pokupuje najatraktivnije tvrtke. Pritom je bio oslobođen dokazivanja podrijetla imovine.
Veza s novom vlašću postala je još vidljivija kad je Miroljub Labus, potpredsjednik vlade u bivšoj SiCG te u vladi Srbije, nakon ostavke postao Miškovićev savjetnik. Zahvaljujući privilegijima, Mišković je kupio dva najveća maloprodajna lanca, C market i Pekabetu, od kojih je nastao Maxi. Kupnju C marketa omogućila mu je vlada Vojislava Koštunice iako je ljubljanski Mercator bio dao bolju ponudu. Malim dioničarima, koji su imali većinski udjel u C marketu, bilo je sudski zabranjeno da dionice prodaju Mercatoru. Dioničari su oštećeni jer su dionice morali prodati Miškoviću po nižoj cijeni.
bilo je sudski zabranjeno da prodaju dionice.to samo u srbiji prolazi