analiza Cofacea

Top 500 tvrtki Srednje i Istočne Europe: Recesija u Hrvatskoj nastavit će se i ove godine

recesija
Foto: Shutterstock
29.08.2014.
u 10:55

Među svim zemljama, najbolje kotira Poljska koja na listi ima čak 148 tvrtke iako je i ona pokazala značajan pad te u odnosu na 2012. na listi ima 23 tvrtke manje

Međunarodna kreditno-osiguravajuća tvrtka Coface objavila je popis vodećih 500 tvrtki u srednjoj i istočnoj Europi. Ukupno gledano, tvrtke su u 2013. godini povećale promet za 0,2%, na više od 644 milijarde eura te zapošljavaju 3,7% ukupne radne snage na području srednje i istočne Europe.

 - Pet uzastopnih godina recesije hrvatske ekonomije nastavit će se i ove godine (pad BDP-a od 0,6 posto u 2014.). Potrebe domaćeg tržišta koči viosko stopa nezaposlenosti kao i slabi rast plaća, navodi se u izvješću.

Između pet tvrtki s najvećom insloventnošću našle su se i tri hrvatske građevinarske tvrtke.

Među svim zemljama, najbolje kotira Poljska koja na listi ima čak 148 tvrtke iako je i ona pokazala značajan pad te u odnosu na 2012. na listi ima 23 tvrtke manje. Rezultat je to usporavanja rasta BDP-a u 2013. (1,6%) koji je već bio pao sa 4,5% u 2011. na 1,9% u 2012.

Ukrajina se ponovno vratila na vrh, zbacivši Mađarsku sa drugog mjesta na listi. Devedeset ukrajinskih tvrtki ostvarilo je promet od 101 milijardu eura, što predstavlja do sada najviši zabilježen promet na listi. Većina tvrtki koje se po prvi puta nalaze na listi, ostvarilo je iznimno visoku stopu rasta prometa. S druge strane, velik broj ukrajinskih tvrtki koje su se prethodnih godina nalazile visoko na ljestvici,  bilježe značajan pad prometa u 2013. te su  izgubile dobre pozicije na TOP 500. Samo sedam tvrtki se u 2013. popelo na više mesto u odnosu na 2012.

Mađarska je ponovo među prve tri zemlje na listi, sa ukupno 62 tvrtke, što je četiri manje nego u 2012. Nakon pet uzastopnih kvartala u recesiji i sa padom investicija koji traje od 2009. godine, povjerenje u mađarske tvrtke konačno se vratilo u drugoj polovici 2013. BDP je porastao za 1,1% u 2013. Inozemna potražnja najviše je  doprinijela rastu, koji se pozitivno odrazio i na promet vodećih mađarskih tvrtki (+1,2%).

Najviše tvrtki koje se nalaze na TOP 500 dolaze iz sektora nafte i plina. 77 naftnih i plinskih giganta ostvarilo je promet od 162 milijarde eura što predstavlja pad od -3,4% u odnosu na 2012. godinu. Također, poljski PKN ORLEN - tvtka na broju jedan TOP 500 CEE,  suočila se s poteškoćama u 2013. godini, ali unatoč negativnim promjenama u neto dobiti i prometu, i ove godine je pobijednik.

Tvrtke iz energetskog sektora  ostvarile su promet čiji je iznos gotovo 90 milijardi eura  Dok je prosječni rast prometa u navedenom sektoru u 2012. godini bio obećavajući (11%), u 2013. godini, promet je rastao samo za 0,9%.

Deset novih tvrtki na listi dolazi iz sektora trgovine na malo. Time se ukupan broj tvrtki iz navedenog sektora popeo na 56, a od ukupnog broja zaposlenih u tvrtkama koje se nalaze na listi, čak 20,4% radi u sektoru maloprodaje. Početkom 2013.godine, slaba potražnja i smanjena potrošnja domaćinstava negativno su utjecale na sektore maloprodaje i veleprodaje. Pored toga, sve veća konkurencija te konsolidacija procesa utjecale su na navedene sektore, koji su ipak tijekom druge polovice 2013. godine započele spor oporavak, potpomognut niskom inflacijom i znacima povratka povjerenja potrošača. Na kraju izazovne 2013. godine, ovih 56 kompanija ostvarilo je promet od 68 milijardi eura (+5,1%), ali su pretrpjele pad profita.

Sektore u padu opet predvodi građevinski sektor koji je i dalje materijal za statistike o stečajevima u mnogim zemljama u regiji. Samo je šest tvrtki ušlo na  listu vodećih 500, sa 4,6 milijardi eura prometa (-17.7% u odnosu na 2012.). Smanjenje broja zaposlenih iz 2012. (-8%) nastavilo se za dodatnih 16,9% u 2013.

>> Više nema izbora. Šteta da plaće nisu rezane još 2009.

Ključne riječi

Komentara 1

DU
Deleted user
11:20 29.08.2014.

Najgora vlada u povijesti Hrvatske.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije