Dublin, u koji hrle i mnogi Hrvati u potrazi za poslom, ima sve većih problema zbog nedostatka stambenih i poslovnih nekretnina. Zbog nestašice na tržištu cijene rastu pa su po statistici irskih analitičara stanovi u Dublinu šest puta skuplji nego u dijelovima zemlje manje atraktivnim za kompanije.
Životni troškovi rastu
Najam stanova u centru udvostručio se u manje od deset godina. Cijene kuća su pak u gradu u prosjeku skočile za 50 posto, a u popularnijim dijelovima grada su se i udvostručile od 2012. godine kada je počeo rast na tržištu nekretnina. Sada si kuću s dvije spavaće sobe, bez pomoći roditelja, ne može priuštiti ni par s pristojnim primanjima. Mnogi stručnjaci već sada upozoravaju na to da se stvara nekretninski balon koji bi mogao skupo koštati Irce u trenutku kada eksplodira, a posljedica je toga da građevinski sektor ne prati rast broja zaposlenika. Druga nepovoljna okolnost je to što je većina poslovnih transakcija koncentrirana u Dublinu dok se ostali gradovi slabo razvijaju.
Bloomberg je problem donio kroz priču jednog poduzetnika koji zapošljava desetak ljudi i traži stan. Procijenio je da će ga morati plaćati najmanje 2400 eura mjesečno, tri puta više nego sličan stan u Belfastu, a pritisak na cijenu stalno raste s obzirom na to da velike tvrtke najavljuju nove cikluse zapošljavanja. Ipak, cijene nisu tako visoke u cijelom gradu već prvenstveno u kvartovima u kojima su sjedišta najvećih tehnoloških kompanija. Manji stan za jednu osobu, kažu agenti za nekretnine, može se iznajmiti i za 1000 eura. Statistika pak pokazuje da prosječan iznos najma u Dublinu iznosi 1587 eura na mjesec te da se cijena prosječne najamnine u posljednjih dvanaest mjeseci povećala za 128 eura, što znači oko 1500 eura veće troškove godišnje.
Nema poslovnih prostora
Irska pokušava privući što više tvrtki koje odlaze iz Londona zbog Brexita, ali nedostatak stambenog fonda i raspoloživih poslovnih prostora mogao bi je skupo koštati. Za problem sa stambenim fondom već se pročulo, pa se u financijskim krugovima i bankama uprave koje odlučuju o tome u koji će grad nakon odlaska iz Londona preseliti poslovanje upozorava da u Dublinu nema smještaja.
Američke tvrtke još uvijek povećavaju svoje operacije na irskom tlu, ali ako se problem ne riješi ni poticaji koje nudi ta propulzivna ekonomija neće biti dovoljni jer si zaposlenici neće moći priuštiti život u Dublinu. Poslovni prostori su također rijetki. Tehnološke tvrtke su na početku prošle godine zauzimale 72 posto poslovnih prostora u gradu, a većina njih najavljuje nova zapošljavanja pa je grad već prenapučen. Lokalni stanovnici boje se pak da će im se ponoviti londonski scenarij kada je razvoj financijske industrije i nagli dolazak brojnih investicijskih bankara u grad istisnuo iz centra lokalno stanovništvo, ali i male obrte i obiteljske tvrtke. Nezaposlenost u gradu pala je na 5,3 posto, što je gotovo isto kao i prije financijske krize. Inače, europski prosjek je 7,9 posto, a tijekom krize u Irskoj je nezaposlenost iznosila i do 15 posto.
Američke tvrtke zapošljavaju nove ljude
Američke tvrtke zapošljavaju svakog petog radnika u Irskoj. Prošli mjesec Facebook i Salesforce otkrili su da u Dublinu namjeravaju zaposliti još 2500 ljudi. Dublin već nazivaju novom silicijskom dolinom budući da u Irskoj posluje više od 700 tehnoloških kompanija iz SAD-a.
Financijska industrija odlazi iz Londona, a zasad se zna da su u Dublin svoje zaposlenike poslale i američke banke J. P. Morgan i Bank of America Merrill Lynch.
Pogledajte video: Evo kolike su zapravo plaće po zanimanjima u Njemačkoj
Čuli Irci da su Hrvati ovce pa aj da nas i oni malo podšišaju ko i ovi naši čobani iz hdza