Njihova ideja o biznisu s krumpirićima u početku je nailazila na smijeh baš svih u okruženju, a danas tim istim nevjernim Tomama zastaju u grlu. Otkako je ispečena prva porcija pomfrita Surf’n’Friesa, na dan otvaranja riječkog karnevala 2009., svi su, naime, gladni te izmišljotine Belgijanaca, koju su razvijali Francuzi, no tek su u inovaciji Denisa Polića i Andrije Čolaka našli savršenstvo kakvo će od početka 2013. dražiti i nepca stanovnika Istanbula.
“Street food” tradicija
Polić kaže kako je njihovom biznisu prethodila godina planiranja i priprema, tijekom koje su svijet proputovali uzduž i poprijeko u potrazi za najboljim idejama za svoj “pomfrit bar”, spoj retra 60-ih i modernog vremena, u kojemu se može naći i simbolika sjećanja na okuse prženih krumpirića iz djetinjstva kakvi su se tih davnih dana nudili na jednom mjestu u Rijeci te njihovih hobija wind i kitesurfinga. Čak se i njihova jedinstvena ambalaža, na koju imaju patent, a razvijala se od Malezije do istarskog poluotoka i Istragrafike, pokazala pravim pogotkom i magnetom za kupce koji, poput samih vlasnika Surf’n’Friesa, i te kako cijene što im pomfrit ne pliva u kečapu ili majonezi, nego sami biraju između 15-ak umaka koji im se serviraju posebno.
Kako je vrijeme odmicalo, ponuda najbrže rastuće hrvatske franšize, internacionalno postavljene, obogaćena je pilećim medaljonima, krilcima, surf-dogom... Čak i čokoladnim pomfritom, koji su prvi ponudili svijetu. U ovoj godini, očekuje se, Surf’n’Fries prodat će više od 2,5 milijuna porcija pomfrita, više od 500 tona krumpira, čime je u odnosu na 2010. ostvaren rast prodaje od 685%.
– Bilo je puno odricanja i pogrešaka koje smo osjetili na vlastitoj koži. Danas naši budući franšizeri takve greške ne prolaze jer smo mi sve detektirali i znamo kako ih izbjeći – govori Polić, ističući kako o razvoju brenda u koji su 2009. uložili 150.000 eura najbolje govori činjenica da je već iduće godine bilo šest, lani 20, a 2012. čak 36 franšiza, 16 velikih i 20 mobilnih u 12 hrvatskih gradova te u Ljubljani, Sarajevu i Mostaru. Na tržište Istanbula, odnosno Bešiktaša, koji je plodno tlo za sve start-up brendove na tom području, izlaze, pak, s turskim partnerom s kojim su osnovali tvrtku SNF GIDA.
– U Turskoj ćemo u 2013. otvoriti pet “in house” objekata kako bismo dokazali koncept Surf’n’Fries, nastaviti s otvaranjem vlastitih objekata i pripremiti sve za franšiziranje brenda – objašnjava Polić.
Tržište Turske golema je šansa, posebno ako se zna da ta zemlja zadnjih 10 godina bilježi konstantan ekonomski rast i strani su je investitori prepoznali kao perspektivno tržište sa sve boljim kreditnim rejtingom. Ono što bi njima moglo ići u korist svakako je tradicija “street fooda”, koja konceptu Surf’n’Fries jako pogoduje i mogla bi značiti i prodor na šire tržište Azije. Već sad je sigurno da će 2013. biti godina širenja i na Katar, Egipat i Njemačku, a u tijeku su pregovori i s jednim stranim investicijskim fondom o zajedničkom ulaganju na tržište Indije.
– Indija bi svakako dala dodatnu notu našem brendu koji bi tamošnjim uspjehom dokazao da je koncept koji ne poznaje granice, dok smo se za Arapski poluotok odlučili na davanje master-franšize od 5 + 5 godina s obvezom otvaranja minimalno dva objekta godišnje – tvrdi Polić, ističući kako svako tržište ima i neke posebne ukuse, navike i specifičnosti kojima se prilagođavaju pa u Istanbul uvode okus sezama u umake te posipanje krumpirića sezamom.
Razočarala ih turistička sezona
Iako je segment brze hrane otporniji na krizu, Polić kaže kako mora istaknuti razočaranje podbačajem turističke sezone te neučinkovitošću lokalnih vlasti kad je riječ o izdavanju koncesija, zbog čega su izgubili velik broj planiranih sezonskih objekata u ovoj godini.
Surf’n’Fries kao franšizni lanac zapošljava 100 ljudi te ostvaruje promet više od 30 milijuna kuna godišnje, a glavni distributer mu je Podravka, koja po njegovim recepturama proizvodi i dio umaka, dok je za piletinu glavni dobavljač Vindija. Od svih dobavljača, tvrdi Polić, očekuju brzu i sigurnu isporuku na sva prodajna mjesta te ujednačenost kvalitete kako bi kupac dobio najbolje za svoj novac.
"“royalty-freeja” haha. Mmda, a da netko lektorira clanak prije objavljivanja?