– Ranije najavljivani hrvatski avion investicija, nažalost, izgubio se i prije polijetanja. Investicije su u snažnom padu već pet godina, kumulativno su se smanjile 38 posto i time najsnažnije pridonijele recesiji od svih komponenata BDP-a – istaknuo je guverner Boris Vujčić na konferenciji o financiranju ulaganja u Hrvatskoj koju je središnja banka organizirala u Zagrebu s Europskom investicijskom bankom.
Izlaganja su pratila tri člana Vlade – Grčić, Linić i Maras – a Vujčić je kazao da su se pokazala iluzijom vjerovanja Vlade s početka mandata da će se državnim investicijama ostvariti gospodarski oporavak.
– To ne znači da su javne investicije uvijek loše iako nas povijest uči da su često vrlo neefikasne, no one ne mogu biti temelj onoga što bi trebao biti održiv model rasta. Takav model mora se temeljiti na privatnim investicijama – ponovio je guverner. Njihov nedostatak signalizira nepovoljnu poslovnu klimu, a u takvim uvjetima neće biti ni zadovoljavajućeg i održivog rasta.
Lakše zatezati nego gurati
– Izgleda da to u Hrvatskoj još nije dovoljno shvaćeno unatoč svim iskustvima bliže i dalje prošlosti – kaže Vujčić te dodaje da za prelazak na novi model rasta i njegov uspjeh kritičnu važnost ima dosljedno i kvalitetno provođenje strukturnih reformi usmjerenih k stvaranju konkurentnijeg poslovnog okruženja i povoljnije investicijske klime. Središnja banka je, kaže guverner, od početka krize kreirala ogromnu količinu dodatne likvidnosti, de facto po nultoj kamatnoj stopi, te su regulatorni trošak za banke smanjili na trećinu onog iz vremena prije krize. Vujčić priznaje da su njihove inicijative za poticanje kreditnog rasta imale djelomičan uspjeh jer se nalazimo u situaciji smanjene potražnje s jedne strane i visokog stupnja odbojnosti prema preuzimanju rizika s druge strane.
– No to nije ništa novo, monetarna politika često se uspoređuje s užetom, lakše ga je zatezati nego gurati – istaknuo je guverner. Na EIB, inače, otpada polovina svih međunarodnih financijskih ulaganja, a od početka krize do danas plasirali su oko 1,5 milijardi eura. Debora Revoltella, direktorica za ekonomska istraživanja EIB-a, upozorila je da Hrvatska ima krizu investicija, zapošljavanja i probleme s produktivnošću.
Kapitala ima, ali...
U drugim zemljama u okruženju pad investicija od izbijanja krize bio je upola manji nego u Hrvatskoj. Ministar financija Slavko Linić dijelom se složio s guvernerom da glavni problem Hrvatske nije nedostatak kapitala, u čemu je uloga međunarodnih investicijskih banaka jako važna.
– Dobar je dio problema u našoj nekonkurentnosti, skupoj državi, administraciji i presporom restrukturiranju – kazao je Linić. Ako je suditi prema porukama prvog čovjeka Zagrebačke banke Franje Lukovića, poduzetnici kapital za investicije ne bi trebali tražiti u bankama.
– Visoka razina zaduženosti upućuje na potrebu okretanja privatnog sektora prema financiranju dioničkim kapitalom – kazao je Luković. Vlasnički kapital nalazi se u mirovinskim fondovima, FGS-ovima i investicijskim fondovima, ali oni imaju ograničenja u ulaganju.
>>Vujčić šalje Liniću 431 milijuna kuna dobiti
>>Vujčić: Za financiranje gospodarstva treba iskoristiti fondove EU
Koji naš Ministar ima radno iskustvo za posao koji obavlja te , ima li ljubav prema Domovini, ima li ljubav prema običnom radniku i težaku, ima li ljubav prema braniteljima, ima li ljubav prema seljacima, ima li ljubav prema ribarima, ima li ljubav prema liječnicima i zdravstvu, ima li ljubav prema učiteljima, ima li ljubav prema majkama i trudnicama, ima li ljubav prema ...... Ma imaju li uopče osječaja i ljubavi za Narod koji ih je izabrao i dao im da se kupaju u izobilju uz uvijet da i njima daju bar malo zadovoljstva i nade. Pozdrav dobrim ljudima