Problematika korištenja europskih fondova prilično je složena i ponekad se i boljim znalcima teško snaći u šumi informacija i podataka koji se pojavljuju u javnosti. Upravo zato je važno da se javnost pravodobno i iscrpno informira, prije nego što se parcijalni podaci ishitreno pokušavaju interpretirati ili se pak njima manipulira. Mi ne stvaramo nerealna očekivanja i ne uljepšavamo rezultate. Ključna su pitanja je li državna administracija uspješna u povlačenju novca iz fondova EU, jesmo li dovoljno spremni za korištenje značajno većih alokacija poput 450 milijuna eura za prvih šest mjeseci članstva te kasni li Hrvatska s pripremom programskih dokumenata za novo proračunsko razdoblje 2014. – 2020.
Ostvareni rezultati u povlačenju novca iz fondova EU
Pitanje uspješnosti povlačenja novca iz fondova EU u pravilu analiziramo prema tri osnovna kriterija: vrijednosti ugovorenih sredstava, vrijednosti isplaćenih sredstava iz fondova EU te vrijednosti sredstava koja su vraćena u proračun EU zbog kašnjenja u povlačenju sredstava (tzv. decommitment). Budući da su najčešće kritike kad je u pitanju uspješnost RH u korištenju fondova EU dolazile od najveće oporbene stranke, napravit ćemo i kratku usporedbu rezultata u dvije godine mandata ove Vlade (2012. – 2013.) i pet godina korištenja IPA fondova u mandatima današnje oporbe (2007. – 2011).
Puno bolji od stare vlade
Hrvatskoj je do danas kroz sve pretpristupne fondove stavljeno na raspolaganje 1,12 milijardi eura, od čega je ugovoreno ukupno 820 milijuna eura ili čak 73,15%, što nas stavlja u “gornji dom” članica EU.
Kada je riječ o IPA programu koji se provodi od 2007., od ukupno 823 milijuna eura koji stoje na raspolaganju, ugovoreno je 556 milijuna eura ili 67,5%. No, taj će postotak, kao i onaj prethodni, i dalje rasti jer se neugovorena sredstva mogu ugovarati i trošiti sve do kraja 2016. Vrijednost novougovorenih projekata u mandatu ove vlade, odnosno u nepune dvije godine iznosila je 309 milijuna eura. Za usporedbu, u prethodnih pet godina, od 2007. do 2011., prijašnje vlade ugovorile su samo 247 mil. eura.
Vrijednost završenih i isplaćenih projekata iz IPA-e danas je 365 milijuna eura ili 66% onog što je ugovoreno. U mandatu ove vlade izrazito je ubrzana realizacija projekata tako da je u dvije godine isplaćeno izvođačima radova 238 milijuna eura, dok je u prijašnjih pet godina (2007. - 2011.) isplaćeno samo 127 milijuna eura. Rast realizacije u zadnje dvije godine je 187%, što nije potrebno dodatno komentirati.
Treći kriterij (ne)uspješnosti je iznos vraćenih sredstava u proračun Unije. Ako npr. sredstva dodijeljena u 2007. niste utrošili u iduće tri godine, trajno ih gubite. Upravo to dogodilo se bivšoj vladi, koja je zbog sporosti i nedovoljne pripremljenosti samo od novca za 2008. godinu trajno izgubila čak 40 milijuna eura. Izgubila je svih 25 milijuna eura, odnosno cijelu jednu godišnju alokaciju iz IPARD-programa za poljoprivredu. Među ostalim i jer se nekoliko godina mučila s akreditacijom, dozvolama za rad sustava i nepripremljenim projektima. Šteta da dežurni kritičari iz oporbenih redova koji su izravno sudjelovali u toj neuspješnoj priči to brzo zaboravljaju. Sličan problem nastavio se i s alokacijom za 2009., a onda smo uspjeli zaustaviti taj negativan trend, ubrzali smo procese ugovaranja i trošenja novca i ove godine svest ćemo taj gubitak na minimum, na oko pet milijuna eura.
Pripremljenost za strukturne fondove
Ubrzanje procesa i značajno povećanje ugovorenih i isplaćenih sredstava te padajući trend trajno vraćenih sredstava u proračun Unije jasan su pokazatelj velikog napretka u sustavu upravljanja i apsorpcije fondova EU. No, treba biti objektivan i reći da pravi izazovi tek slijede. Oni će biti rezultat otprilike osam puta većeg iznosa novca koji nas očekuje godišnje kao novu zemlju članicu, a to znači i višestruko veću potrebu za kapacitetom i naporima da se taj novac povuče i pametno investira. Nameće se logično pitanje: koliko smo trenutačno spremni da povučemo prvih 450 milijuna eura iz fondova EU koji su nam stavljeni na raspolaganje za prvih šest mjeseci članstva u 2013. Potpuno smo spremni. U ovom trenutku Hrvatska, nakon samo šest mjeseci članstva, ima spremne projekte čija vrijednost premašuje 450 milijuna eura, za koje su već započele procedure javne nabave te koji će biti ugovoreni tijekom 2014. Krajnji rok za dovršenje projekata je kraj 2016. pa sve upućuje na to da držimo dinamiku koju je rijetko koja nova članica EU uopće imala.
Sve ispočetka u 2014.
Spomenut ću neke od velikih projekata i zahvaliti ministarstvima i agencijama koje su uložile golemi napor na njihovoj ubrzanoj pripremi jer to što smo zatekli u sustavu bilo je ravno nuli. Obnova pruge i gradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci vrijedna 220 milijuna eura te gradnja pruge Sveti Ivan Žabno – Gradec, čija vrijednost iznosi 32 milijuna eura. Za oba ova projekta već su raspisani javni natječaji, a ugovaranje izvođača očekuje se do ljeta iduće godine. Tu je i paket projekata u vodoopskrbi, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda za gradove Osijek, Poreč, Vukovar i Čakovec, čija ukupna vrijednost iznosi 225 milijuna eura. Za projekte Osijeka i Poreča već su pokrenuti postupci javne nabave. Spomenimo i vrlo značajno ulaganje u opremanje laboratorija na Sveučilištu u Rijeci u iznosu od 23 milijuna eura. U protekla četiri tjedna objavljeni su javni pozivi za dostavu projekata iz područja javne poduzetničke, znanstveno-istraživačke i turističke infrastrukture, zatim za dostavu projekata u području jačanja malog i srednjeg poduzetništva te za pripremu budućih infrastrukturnih projekata u području znanosti i inovacija. Samo kroz ova tri javna poziva osigurana su sredstva iz fondova EU u iznosu od 63 milijuna eura. Uz to, niz novih javnih poziva u vrijednosti od oko 30 milijuna eura planira se do kraja ožujka 2014., uglavnom iz područja razvoja ljudskih potencijala.
Dakle, u otprilike godinu dana nakon ulaska u članstvo Hrvatska će imati ugovorena sva sredstva od prve velike alokacije. Zahvalni smo Europskoj komisiji na rekordno kratkim rokovima odobrenja operativnih programa, bez čega bi bilo jako rizično pokrenuti proceduru javne nabave za prethodno spomenute projekte i grant-sheme. U siječnju nas očekuje i konačna potvrda spremnosti naših institucija za upravljanje strukturnim fondovima (akreditacija), nakon čega slijedi i uplata 30-postotnog avansa od 150 milijuna eura od Europske komisije. Ono što su prethodne vlade u slučaju IPA fondova čekale godinama, mi ćemo ishoditi u nekoliko mjeseci.
Što nas čeka u novoj financijskoj perspektivi 2014. – 2020.?
Sve iz početka. Novi ciklus programiranja u kojem moramo odrediti koji su nam prioriteti ulaganja u idućih sedam godina. Imamo već nacrt partnerskog sporazuma, predat ćemo ga na odobrenje do kraja ožujka, a onda i operativne programe do kraja lipnja. Ni u tome ne kasnimo, to je dinamika svih drugih članica EU. Vrijeme za odobrenje tih dokumenata jest do jeseni, a onda slijedi još jedna akreditacija institucija koje sudjeluju u provedbi programa. Drugim riječima, 2014. bit će godina programiranja i pripremanja administracije za povlačenje novca u idućih šest godina, kako za Hrvatsku tako i za ostale zemlje EU. Mogao bih čak reći da smo za drugu polovicu 2013. imali i blagonaklonost EK te da smo cijelu proceduru odradili po ubrzanom postupku. Treba imati na umu da u godinu dana prolazimo dva puta kompletnu proceduru, jednom za 2013., a drugi put za 2014. – 2020. Unatoč tome, očekujemo već do kraja 2014. objavu javnih poziva za dostavu projekata koji se natječu za nepovratne potpore manje vrijednosti, ali isto tako i otvaranje natječaja za ugovaranje gradnje novih velikih infrastrukturnih projekata iz paketa 2014. – 2020. koji su u visokoj fazi pripreme, poput novih projekata u području vodoopskrbe i odvodnje, daljnje obnove željezničke infrastrukture na X. i V.b koridoru, regionalnih odlagališta otpada, proširenja aerodroma u Čilipima, gradnje centra za translacijsku medicinu u Zagrebu itd.
No, ostaje i niz drugih pitanja koja će se istodobno rješavati. Prije svega, pomoć i financijska potpora jedinicama lokalne samouprave u pripremi projekata. Drugo, važno je da dođe do konsolidacije građevinskog sektora kako ne bi bilo problema u provedbi. Treće, jačat ćemo i dalje administrativni kapacitet, povećati broj ljudi u sustavu te podupirati razvoj privatnog konzultantskog sektora za pomoć svim potencijalnim korisnicima fondova EU na terenu... Sve u svemu, duboko smo zagazili u izazovan posao koji će Hrvatskoj otvoriti novu razvojnu perspektivu.
Natječaji za sredstva iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda za šest mjeseci članstva
Operativni program “Zaštita okoliša 2007. – 2013.”
Poreč - sustav vodoopskrbe i odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
• Ukupna vrijednost projekta 67,1 milijun eura
• 24. listopada 2013. objavljen javni natječaj za ugovor o nadzoru (ugovor o uslugama); vrijednost nabave 2,8 mil. eura
Osijek - sustav vodoopskrbe i odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
• Ukupna vrijednost projekta 72,5 milijuna eura
• 19. studenoga 2013. objavljen natječaj za ugovor o gradnji centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (ugovor o radovima); vrijednost nabave 27,3 mil. eura
• 21. studenoga 2013. objavljen natječaj za ugovor o rekonstrukciji sjevernog kolektora (ugovor o radovima); vrijednost nabave 11,1 mil. eura
• 21. listopada 2013. objavljen javni natječaj za ugovor o nadzoru (ugovor o uslugama); vrijednost nabave 2,5 mil. eura
• 23. prosinca 2013. objavljen je natječaj za izgradnju kanala i cjevovoda; vrijednost nabave 21,2 milijuna eura
Operativni program “Promet 2007. – 2013.”
Gradnja drugoga kolosijeka i rekonstrukcija željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci
• Ukupna vrijednost projekta 220 milijuna eura
• 15. listopada 2013. objavljen javni natječaj za ugovor o radovima (1. stupanj ograničenog postupka javne nabave); vrijednost nabave 166,8 mil. eura
• 29. listopada 2013. objavljen javni natječaj za ugovor o uslugama; (1. stupanj ograničenog postupka javne nabave); vrijednost nabave 4,1 mil. eura
Gradnja nove željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec - Sveti Ivan Žabno
• Ukupna vrijednost projekta 32 milijuna eura
• 23. prosinca 2013. objavljen javni natječaj za ugovor o uslugama; (1. stupanj ograničenog postupka javne nabave); vrijednost nabave 1,5 mil. eura
• 23. prosinca 2013. objavljen javni natječaj za izvođenje radova, vrijednost 27 milijuna eura
Operativni program “Regionalna konkurentnost 2007. – 2013.”
Razvoj istraživačke infrastrukture u Kampusu Sveučilišta u Rijeci
• 4. prosinca 2013. objavljen javni natječaj za ugovor o nabavi robe; vrijednost nabave 23,6 mil. eura
Shema dodjele nepovratnih sredstava za razvoj poslovne infrastrukture - 4. poziv za dodjelu nepovratnih sredstava
• 4. prosinca 2013. objavljen javni natječaj; vrijednost poziva iznosi 26,9 mil. eura
Priprema zalihe infrastrukturnih projekata za ERDF 2014. - 2020. – poziv za dodjelu nepovratnih sredstava
• 4. prosinca 2013. objavljen javni natječaj, vrijednost poziva 6,0 mil. eura
Shema dodjele nepovratnih sredstava; povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća
• 23. prosinca 2013. objavljen javni poziv, vrijedan 30 mil. eura
kak bi zocky rekel....ovo je jedan od najboljih ministara (ima diplomu sa barikada u balvan revoluciji"...i nemre bit a da mu se ne veruje