BEČ - Predstavnici EBRD-a, MMF-a, EIB-a i najvećih banaka u regiji komentirali su na Konferenciji Euromoney "zdravlje" bankarskog sustava u regiji u razdoblju nakon potpisivanja Inicijative za koordinaciju europskih banaka, poznatije kao Bečka inicijativa te zaključili da ga treba restrukturirati.
- Sve su banke zainteresirane za regiju. No fokusirani smo i na prilike u zemljama na čije tržište još nismo ušli, primjerice u Latinskoj Americi – najavila je Debora Revoltella, direktorica strateške analize za središnju i istočnu Europu u UnCreditu.
Terence Brown, izvršni direktor Europske investicijske banke, istaknuo je da nakon riješenog problema ostanka banaka u regiji i izbjegavanja financijskog sloma postoji još mnogo stupnjeva problema koje treba riješiti. Krediti, kaže, nisu problem, nego manjak kapitala koji privatni sektor ne može omogućiti.
Među najvažnijim izazovima koje financijaši spominju su i podjela rizika između bankarskih grupacija i vlasti zemalja u kojima posluju te ranjivost sustava kreditiranja. U pozitivnom svjetlu tu je spomenuta I Hrvatska, koja, kao i Srbija, ima visoke rezervacije za kredite, za razliku od Bosne i Hercegovine, gdje bi problem mogao eskalirati.
- Matične su se banke u zemljama regije obvezale ispuniti kapitalne zahtjeve supervizora, a sljedeća je faza fokusiranje na to kako oživjeti kreditiranje i postići rast. Činjenica da je korporativni sektor srezao ulaganja donosi stagnaciju novog kreditiranja. Ne želimo stagnaciju, nakon stabilizacije – sažeo je Giorgio Pradelli, direktor međunarodnog poslovanja Eurobanke.
Kad je posrijedi podjela odgovornosti u krizi, bankari ističu da bi regulatorni okvir trebao osigurati stabilnost. Regulatorna reforma, smatra Anne-Marie Gulde, starija savjetnica u europskom odjelu MMF-a, trebala bi reducirati valutnu izloženost. Kao faktor rizika vidi i rapidan rast visine duga privatnog sektora, što bi moglo dovesti do krize plaćanja potencijalno velikih razmjera.
- Odgovor nije zamijeniti privatni novac javnim ili uzeti kredit MMF-a. Potreban je paket mjera, a ne pojedinačne intervencije – kaže Gulde.
Manfred Wimmer, član uprave Erste Grupe rekao je da se raduje vremenu kad će sve njihove podružnice imati jedinstvenu valutu, jer će se time povećati stabilnost poslovanja. No u ovom trenutku nisu eurizirane ni sve članice EU, pa čak i njihov prelazak na euro zahtijeva mnogo fiskalne discipline i monetarnih prilagodbi. Da su nekim zemljama potrebne reforme koje će održati stabilnost tečaja, smatra i Debora Revoltella.
- Tržišta u razvoju trebaju "uvezeni" novac za rast. Vraća se povjerenje u tržište i likvidnost tržišta raste. No ne može se sva odgovornost svaliti na leđa banaka i drugih međunarodnih kreditora. Kreditiranje nije problem – upozorio je Herbert Stepic, predsjednik uprave Raiffeisen Internationala.
Istaknuo je da nisu riješeni problemi koji su se pojavili još prije krize, a jedan su od njih strogi modeli rejtinga koji "ubijaju tržište" nametanjem visokih cijena posuđivanja, a time i cijena za klijente.
- Banke koje rade u više zemalja regulatori trebaju gledati regionalno, moramo biti sposobni za brzo kretanje kapitala i likvidnosti, što nam je onemogućeno– smatra prvi bankar Raiffeisen Internationala.
Problem su problem krediti pogotovo oni Zagrebacke Banke ugovoreni po kamatnoj stopi od 4.9 i kursom Svicarskog Franka od 4.60 kuna. Medjutim ta lihvarska banka je podigla kamatnu stopu na stambnene kredite podignute prije tri godine na 6.8 posto i Svicarski franak danas je 4.95 Kuna sto na kredit od 80.000 Eura iznosi povecanje od oko 1.000 Kuna mjesecno. Jebem ti takvu drzavu i takve banke gdje pljacjkaju narod. U cemu je razlika izmedju lihvara na ulici i Zagrebacke banke. Pljackaju i jedni i drugi a vi odgovorite da li je to dozvoljeno u pravnoj drzavi. Ako su zbog recesije tako nemilosrdno podigli kamatne stope za 40% zastoo ih sada kada smo na izlazu iz recesije ne vrate na prijasnju vrijednost od 4.9 % jer samo kroz povecanje kursa Svicarskog franka prema Kuni otimaju na milijune kuna ljudima koji su htjeli rijesiti svoje stambene probleme a sada ce izgubiti i ulozeno i stanove jer 1.000 kuna mjesecno je previse za nase budjete. Bruka i sramota.