Ljudi trebaju dobiti mogućnost da sami odlučuju o svojoj mirovini, poručio je s predstavljanja novoosnovane Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova Andrej Grubišić, predsjednik udruge, čime je zapravo sažeo lajtmotiv osnivača kojima je jedan od ciljeva liberalizirati ulaganja iz drugog mirovinskog stupa.
Smatraju da će mirovinska društva bolje upravljati novcem za mirovine članova ako im je poslovanje više izloženo oku javnosti, u čemu bi udruga trebala pomoći. Na pitanje kane li potezati pitanje odgovornosti mirovinaca za problematična ulaganja iz prošlosti odgovorio je Marko Rakar, savjetnik i jedan od osnivača Udruge.
- Naravno da nas zanima kako su mirovinski fondovi donosili odluke, osobito one koje su se kasnije pokazale kao problematične i u kojima je trajno izgubljen novac, primjerice, ulaganja u FGS-ove, obveznice pojedinih velikih trgovačkih društava koja su kasnije otišla u predstečajnu nagodbu ili dionice pojedini društava koja su završila u stečaju. Posao i interes udruge nije da traži ili prokazuje eventualni kriminal, ali je zato interes svih članova mirovinskih fondova da osiguramo da se odluke o pojedinim investicijama rade na ekonomskim temeljima i kriterijima dugoročne isplativosti a ne po diktatu politike, državne ili korporativne – kaže Rakar te posebno ističe kako se mora paziti da se novcem naših mirovina ne smiju otkupljivati loši plasmani banaka koje su vlasnici mirovinskih fondova ili financirati projekti posrnulih tajkuna.
Želja im je, ističe, i proučiti kako mirovinski fondovi svojim iskustvom oplemenjuju poslovanja onih trgovačkih društava čiji su značajni ili čak većinski vlasnici, promatraju li se sinergije, kako se odabiru upravljački i nadzorni kadrovi i upravljaju li fondovi našom imovinom pažnjom dobrog gospodara.
- Od 100 kuna mirovinskih doprinosa, 75 kuna ide u takozvani prvi mirovinski stup i služi za isplatu mirovina postojećim umirovljenicima. Preostalih 25 kuna ide u obvezni drugi mirovinski stup. Uplate u prvi stup, dakle, ne predstavljaju nikakvo ulaganje jer se novac odmah troši i ne ostvaruje nikakav prinos za uplatitelje. Jedina nada uplatiteljima je da će u budućnosti biti dovoljno onih koje će država moći prisiliti da uplaćuju za njihovu mirovinu. Iako se takvu praksu uvriježilo nazivati 'generacijskom solidarnošću', alternativni naziv bi mogao biti 'dobronamjerna Ponzijeva shema' – kaže Grubišić koji smatra da ulaganja u drugi stup treba liberalizirati na način da se „mentalno zdravim ljudima dopusti da sami donose odluke“ umjesto obligatornog ulaganja u jedan od četiri fonda.
Takvo ulaganje trebalo bi, smatra, imati globalnu perspektivu, a ne biti ograničeno na Hrvatsku. Cilj udruge je zastupanje interesa hrvatskih građana ulagatelja u obvezne mirovinske fondove, aktivno zagovaranje interesa osiguranika i kapitalizacije individualne mirovinske štednje hrvatskih građana, uspostava platforme dijaloga zainteresiranih sudionika – radnika (osiguravatelja), poslodavca, fondova i države, povećanje svijesti građana o postojanju individualne mirovinske štednje i ulozi mirovinskih fondova, izgradnja i unapređenje svijesti građana kao udjeličara u mirovinskim fondovima te povećanje informiranosti i educiranosti građana o mogućnostima koje im odabirom drugog i trećeg stupa mirovinskog osiguranja stoje na raspolaganju. Učlaniti se može svaka fizička i pravna osoba, a Udruga će se financirati donacijama, članstvo se ne naplaćuje.
Izvršna direktorica Udruge je Manuela Ćelić Marušić, a jedna od osnivačica je i makroekonomistica Vedrana Pribičević koja vjeruje da će Udruga djelovati kao jamac preveniranja loših politika.
- Kad ste pod okom javnosti, to djeluje preventivno. Cilj udruge je trezveno i argumentirano diskutirati o svim mogućim mirovinskim modelima i njihovim ekonomskim, političkim i širim društvenim implikacijama, kroz razgovor sa svim ključnim dionicima tog procesa uz samo jedan cilj - a to je dostojna mirovina za naše građane. Smatramo da je otvaranje takve vrste dijaloga neophodno u gradnji inkluzivnih ekonomskih institucija, svojevrsni "checksandbalances" koji bi ujednačio uloge svih dionika u ovom procesu kako bi u sinergiji pravilno odgovorili na ovaj prvoklasni izazov 21.stoljeća – zaključila je V. Pribičević.
VIDEO Ahmetović: Grmoja manipulira slučajem iz 2013., a Hekma je pedofil i idiot
Naše novce su izgubili na Nexeu - i opet će. Ni Hanfa ni HNB ne reguliraju ništa, a Goran Aleksić ne može sve sam