Mercator Hrvatska u utorak u Slavoniji istodobno otvara čak 22 trgovine novog prodajnog formata Getro market uz slogan "Najbolja ponuda, najniže cijene". Mjesecima se, naime, nagađalo isplati li se uopće Mercatoru preuzimanje Gucićeva carstva u koje se godinama jedva ulagalo, na što su iz Mercatora tek šturo najavljivali strategiju diverzifikacije formata.
Mikrolokacija je bitna
Tek s otvaranjem 22 nove trgovine u prostorima nekadašnjeg Presoflexsa u Slavoniji, postaje jasno kako integracija poslovanja Getroa u sustav Mercatora, koji je od okončanja akvizicije u veljači proširio asortiman u 16 preuzetih trgovačkih centara Getroa i snizio cijene, znači i privlačenje nove skupine potrošača, koja je u recesiji najbrojnija. Mercator će tako i dalje razvijati Getro Cash&Carry velike trgovačke centre, ali i ekonomične market-formate, odnosno lokalne trgovine s najnižim cijenama na konkretnom području kakve, kao najveći trgovački lanac na području JI Europe, već ima u drugim zemljama regije, tvrde u Mercatoru-H.
– Strategija novog formata je jasna; široj grupi kupaca sa srednjim i nižim primanjima te onima koji žele na racionalniji način upravljati kućnim budžetom ponuditi lanac trgovina čija ponuda odgovara njihovim potrebama i potrošačkoj moći. To u prvom redu podrazumijeva više proizvoda domaćih proizvođača i prilagođavanje asortimana i poslovanja pojedinoj mikrolokaciji prema potrebama lokalnog stanovništva – otkriva Hrvoje Štorga, predsjednik uprave Mercatora-H.
Prilagođavanje formata prema socio-demografskim pokazateljima nije nikakva novost za trgovce, ali je u Slavoniji zahtjevna specifičnost. Prema podacima Fine, Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija imaju najniže plaće u RH, u prosjeku 3532 kune, u Osječko-baranjskoj 3778 kuna, a s prihodima po kućanstvu od oko 5360 kuna Slavonija, prema istraživanju GfK, ima čak 45% kućanstava koja jedva spajaju kraj s krajem. Stoga su upravo takve statistike mikrolokacija okosnica strategije tzv. ekonomičnog formata Getro marketa koji se idućeg tjedna otvaraju u Slavonskom Brodu, Požegi, Našicama, Okučanima, Novoj Gradiški, Davoru, Pleternici, Starom Petrovu Selu, Sibinju i Rataru.
Grandi dobra alternativa
Štorga objašnjava kako su odmah po akviziciji Getroa započeli analizu poslovanja pojedinih trgovina na mikrolokacijama koje ne gravitiraju velikim gradskim centrima i razvijali ideju da na područjima slabije kupovne moći ponude bolji odgovor kroz asortiman i kroz cijene. Jedna od najvećih vrijednosti Getroa u njegovoj je trgovačkoj marki – čak 30-ak linija proizvoda u suradnji s domaćim, lokalnim proizvođačima koji prema kvaliteti i potencijalu pariraju poznatim brendovima.
– Udjel proizvoda trgovačke marke u odnosu na cjelokupnu ponudu u Getrou je tako 25% u maloprodaji i 35% u veleprodajnom segmentu i stalno ostvaruje rast. Cijene su niže od 10 do 50% u odnosu na artikle iz drugih ponuda, tako da u linijama poput Grandija kupci vide kvalitetnu alternativu poznatim i skupljim brendovima – objašnjava Štorga, najavljujući širenje formata Getro marketa u iduća dva-tri mjeseca na još 20 lokacija sjeverozapadne Hrvatske.
Mercator će se, tvrdi on, i dalje razvijati sukladno standardu Grupe, kao trgovački lanac visoke razine kvalitete, usluge, širokog asortimana i najboljeg odnosa ponude i cijene. Ciljana tržišta su urbane sredine, sredine više kupovne moći i turistička središta, a ciljani kupci svi oni koji traže višu vrijednost za svoj novac. Getro pak u formatu velikih trgovina ostaje cash&carry orijentiran na veleprodaju kao i maloprodaju, s visokim udjelom trgovačkih marki u asortimanu, ali i dostojnom ponudom proizvoda poznatih marki, kaže Štorga. Getro se, tvrdi, pozicionira uz bok diskontnim lancima što su, uvjeren je, već prepoznali i kupci i nezavisni istraživački portali.
samo jos \"wal mart\" nedostaje. za toliko stanovnika bi bio dovoljan jedan dm. Ali ne mercator per novcice i dalje. ne bi me iznenadilo da u maticnoj zemlji prijavljuju milijarde eura unosa. to vamje nesto slicno kao sto je uu austriji jedna talijanska picerija pekla pice a nikad nisu narucivali brasno. dok jednom iz porezne uprave to nije upalo u oci.. Sto zelim reci jest, jedna pravna drzava mora pomno promatrati sto se desava na trzistu. pranje novca jos vise steti zemlji nego kriza.