Smještena između Bocvane i Gvatemale, Hrvatska već treću godinu zaredom tone na globalnoj listi konkurentnosti, objavilo je danas Nacionalno vijeće za konkurentnost kao partner Svjetskoga gospodarskog foruma. Poslije lanjskog pada za čak 11 mjesta, ove godine naša se zemlja spustila za još pet mjesta, na 77. mjesto među 139 zemalja svijeta.
Opća kriza
– Ovo što smo detektirali možemo nazvati općom društvenom upravljačkom krizom. Sve gori rezultati Hrvatske nisu posljedica recesije, nego unutarnjih problema – ocijenio je predsjednik Vijeća Ivica Mudrinić. Hrvatsku su znatno pretekle sve tranzicijske zemlje iz srednje Europe, Češka je na 36. mjestu, Slovenija na 45., Crna Gora na 49., Mađarska je 52., a čak je i Makedonija samo dva mjesta iza Hrvatske.
Ovogodišnji rezultati upozoravaju na najveći pad u efikasnosti tržišta rada (113.) i robe (110.), razvijenosti financijskog tržišta (88.), te poslovne sofisticiranosti (92.). Zabrinjavaju nalazi kvalitete institucija (86.) u kojoj posebno važno mjesto zauzima efikasnost javne uprave i sudstva. S druge strane, bolje su nam rezultate osigurali infrastruktura (41.), tehnološka spremnost (39.) te visoko obrazovanje (56.).
Član Vijeća Branko Grčić prokomentirao je da se hrvatski položaj pogoršava zbog nedostatka odlučnosti da se krene u ozbiljne reforme, a konzultant Željko Perić vjeruje da slijedi novi pad konkurentnosti jer tek grebemo po dnu krize.
Javni podaci i percepcija
Švicarska kao prva, najkonkurentnija zemlja na svijetu, zadržala je vodstvo na ljestvici i ove godine, a slijede ju Švedska, Singapur, SAD i Japan. Među prvih deset zemalja i dalje su skandinavske zemlje i Kanada. Nove članice EU imaju različite trendove. Raniji šampioni – Češka, Slovenija i Slovačka – bilježe znatan pad, a Poljska i Mađarska u zadnje dvije godine bilježe znatan oporavak.
Rumunjska i Bugarska prvi put u posljednjih šest godina bolje su rangirane od Hrvatske. Hrvatska je od 2002. godine, kada je prvi put uključena u mjerenje, do danas oscilirala na ljestvici konkurentnosti, imala je realan napredak od 2005. do 2007., a potom od 2008. do danas stalno padanje.
Rezultati se temelje na javno dostupnim podacima i na percepciji menadžera, a prati se 12 različitih čimbenika konkurentnosti. Lani je, na primjer, korupcija bila na drugome mjestu među najproblematičnijim čimbenicima, ove je godine pala na četvrto, što je Mudrinić prokomentirao da se može mijenjati kad postoji volja za to.
Maršal \"Bio je legenda\"