Za oko tisuću prvostupnika, odnosno prve naraštaje studenata koji su studij upisali po bolonjskim programima, Vlada je osigurala radna mjesta u državnoj službi. I gospodarstvenici su se odlučili dati priliku prvoj generaciji koja je svoj fakultet završila godinu dana ranije i po drugačijim programima, pa već sada u svojim firmama otvaraju radna mjesta za njih.
Porast visokoobrazovanih
Kakva je njihova budućnost, što za njih, ali i gospodarstvo znači Bolonjski proces, pokušalo se razjasniti na konferenciji “Bolonjski proces – ulaznica za uspješnu karijeru”, koja je u utorak održana u hotelu Westin.
– Hrvatska sada ima oko 15 posto visokoobrazovanih građana, cilj nam je da se ta brojka za pet godina poveća na 20 posto, a do 2018. godine iznad 25 posto, čime bismo sustigli prosjek zemalja EU – rekao je ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac. Novi programi i principi rada već su utjecali na postotak prolaznosti studenata, ali i percepciju gospodarstvenika koji su ih prepoznali na tržištu rada i odlučili im pružiti šansu odmah po završetku tri godine studija.
– Njihovi poslodavci pomoći će nam shvatiti što ne valja u bolonji i pomoći nam da mijenjamo programe u skladu s tržišnim zahtjevima kako bi se studenti što bolje snalazili na novim radnim mjestima – objašnjava ministar Primorac. Gotova su vremena kada se nakon školovanja zapošljavalo u jednoj tvrtki i u njoj provelo cijeli radni vijek. Stručnjaci kažu da današnji učenik može očekivati deset do 14 zapošljavanja do svoje 38. godine.
Učiti jednom godišnje
– Cjeloživotno obrazovanje mora biti okosnica razvoja društva. U Hrvatskoj danas samo 2,5 posto ljudi ide na cjeloživotno obrazovanje, a naša je intencija da taj postotak naraste na 12,5 posto – najavljuje predsjednik Rektorskog zbora RH Daniel Rukavina. Trabalo bi barem jednom godišnje dodatno se obrazovati kroz različite seminare i studije, ali i poraditi na broju doktora znanosti. Danas ih je u Hrvatskoj ispod šest tisuća, a treba nam ih barem 40 tisuća.
