Sredinom tjedna Europska banka za obnovu i razvoj objavit će novo izvješće o regiji. Za razliku od većine ostalih država, ono će pokazati da su nade o oporavku ove godine uzaludne. “Još ne mogu iznijeti brojeve za 2014., hoće li biti lagano u minusu ili u plusu, no jasno je da neće biti značajnog oporavka”, najavio je Peter Sanfey, zamjenik direktora za strategiju i politiku i vodeći ekonomist EBRD-a za regiju, posebno za zapadni Balkan u razgovoru s novinarima iz regije u londonskom sjedištu banke.
Očekivali smo bolje
Prosječan rast u regiji u 2014. iznosit će između dva i tri posto, što u banci ocjenjuju pozitivnim, no daleko od potencijala zato najnovije izvješće nosi naziv “Zapeli u tranziciji”.
Na pitanje kako ocjenjuje gospodarsku situaciju u najnovijoj članici Europske unije, Sanfey odgovara: “Očekivali bismo da će Hrvatska biti bolja uzme li se u obzir opća razina prosperiteta i to što je članica EU. No, zemlja dosad nije imala opipljivih koristi od članstva u Uniji”. Ta razvojna banka zabrinuta je jer je Hrvatska u recesiju ušla 2009., ali iz nje još nije izašla, za razliku od većine ostalih.
Dašak optimizma investitori vide u ulasku Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita, u kojoj je završila poput brojnih drugih europskih zemalja koje su probile maastriške kriterije proračunskog deficita i javnog duga.
“Problemi u Hrvatskoj svode se općenito na manjak povjerenja potrošača, ali i tvrtki. Investicije su na vrlo niskoj razini od početka krize uz dugotrajne probleme administracije, reforme pravosuđa i ukupnog poslovnog okruženja”, kaže Sanfey dodajući da je smanjenje deficita moguće provesti, što se vidi na primjeru još jedne članice Unije – Rumunjske.
Nedostaje žurnost
“Pod uvjetom da se eurozona oporavi, rast će se vratiti u Hrvatsku. Ako ne ove godine, onda iduće. Ono što zasad u Hrvatskoj ne osjećam jest osjećaj žurnosti da se riješe problemi i provedu reforme. To je ono što najviše nedostaje”, naglašava Sanfey. Unatoč negativnom utjecaju na rast u kratkom roku, Vladi bi preporučio da najprije smanji fiskalni deficit smanjenjem državne potrošnje umjesto traženja novih poreza. Potom na red hitnih mjera treba doći poboljšavanje poslovne klime, posebno izdavanje dozvola, sporost pravosuđa i birokracija.
Nepoznanica za zemlje regije, posebno one opterećene visokim dugom, sljedećih mjeseci bit će zatezanje američke monetarne politike koje će tržištima u nastajanju donijeti rast kamatnih stopa.
Budući da je smanjivanje ponude novca u opticaju dosad bilo vrlo nježno, EBRD ne očekuje značajan udar na regiju. Upravo je nedavni izlazak Rumunjske na tržište obveznica i dobra cijena duga pokazala da još uvijek postoji apetit za rizikom ako zemlja ima dobre pokazatelje, no za druge zemlje to bi moglo biti malo teže, kaže Sanfey.
>> 'Svaki novi dan ove Vlade jedan je dan manje razvoja za Hrvatsku'
mi koji ovdje živimo na žalost smo nakon 2 mjeseca kukuriku vlasti vidjeli da bolje neće biti, nego samo gore. treba izdržati još godinu i pol ove štetne vlasti i onda na izborima birati pametnije