Zbog usklađivanja sa zakonodavstvom Europske unije, provođenje ovrha ponovno se od 1. siječnja 2011. godine seli iz banaka u Finu. U proteklih osam godina, poslije preseljenja platnog prometa, a time i svih računa pravnih osoba, banke su preuzele provođenje ovrha po računima.
Pogrešno od početka
– Od početka je bilo jasno da to nije posao banaka. Bankama je primarna obveza da provedu nalog za naplatu kad ga dobiju, ako ima sredstava na računu, a ako novca nema, jednostavno ne provedu nalog – istaknuo je direktor HUB-a Zoran Bohaček, pozdravljajući rasterećenje banaka od tog dijela poslovanja.
Bohaček napominje kako će biti mnogo normalnije da to banke ne rade, no ističe i da je posrijedi velika količina posla koju Fina mora organizirati.
Zasad se iz Fine još ne izjašnjavaju kako će to učiniti, no u situaciji kad se bore za svaki posao koji mogu preuzeti, to im sigurno odgovara. Nov način poslovanja reguliraju dva zakona koja stupaju na snagu u 2011.; Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Zakon o platnom prometu, koji je baziran na europskoj Direktivi o platnim uslugama. Osim ovršnih rješenja, regulira da će se u Finu dostavljati i sve ostale osnove za plaćanje kao što su porezna rješenja i zadužnice.
Nepoznat iznos s računa
Banke ubuduće sudjeluju u provedbi ovrhe isključivo prema nalogu Fine i nemaju nikakvu odgovornost za vođenje redoslijeda naplate, provedbu naplate te blokade ili deblokade računa ovršenika. Građana se najviše tiče to da pred zakonom više neće postojati razlika između “glavnog” i “sekundarnih”
računa.
– Više neće biti mogućnosti skrivanja računa, svi su povezani OIB-om, a banke će prenijeti stanje u Finu s 31. prosinca – pojašnjava Bohaček.
Fina je, naime, prijašnjih godina uspostavila Jedinstveni registar računa (JRR), elektroničku bazu podataka koja sadrži račune poslovnih subjekata i građana, ali i podatke o postojanju oročenih sredstava, ugovora o stambenoj štednji i depozita u kreditnim unijama. Fina jedino nema pristupa informaciji o stanju na računu ili visini depozita. Takvi podaci koji se odnose na građane nisu javni i na njih se primjenjuje Zakon o zaštiti osobnih podataka.
Znači, nakon što provjeri koje sve račune klijent ima, Fina izdaje nalog bankama da, laički rečeno, pročešljaju sve račune u pojedinoj banci bez obzira na to je li riječ o kunskim ili deviznim sredstvima.
Poveznica je OIB. Za to im ne treba ovršenikova suglasnost, čak ni onda kad u osnovi za plaćanje nije određena ovrha po svim računima i oročenim novčanim sredstvima.
– Ako u osnovi za plaćanje nisu navedeni računi na kojima se ovrha provodi, onda se ovrha provodi u svim bankama redom, počevši od banke koja vodi najranije otvoreni račun – objašnjavaju u HUB-u.
Rasterećenje bankama neće donijeti višak radne snage; ovrhama se, naime, najviše bave pravnici koji će se sada moći posvetiti drugim poslovima.
– A banke su uvijek “kratke” za pravnike. No to je moje osobno mišljenje – zaključio je Bohaček.
A tko je rekao da netko mora imati račun u Hrvatskoj? Par kuna je skuplje (za troškove slanja u inozemstvo) slati u inozemstvo ali ako netko inzistira...eto rješenja. A račun u Hrvatskoj neka ostane blokiran..... Eh, samo siromaci će na***ati.