S više od 500 četvornih metara izložbenog prostora na netom završenom sajmu podnih obloga i tepiha Domotex u Hannoveru, hrvatski su parketari sasvim sigurno pokazali kako su relativno stabilan i najčvršći dio domaće drvne industrije, koja je prva zapala u financijsku krizu, ali će, sve je očitije, zadnja iz nje i izaći.
Čeka se buđenje stanogradnje
Deset hrvatskih tvrtki u organizaciji HGK - Parketi Požgaj, Arkada, Drvoproizvod, Lipa, Pan parket, PPS Galeković, Solidum Žužić, Spačva, Evolen i Exportdrvo - na najvećem je svjetskom specijaliziranom sajmu, na kojemu je ukupno sudjelovalo 1350 izlagača iz 60 zemalja svijeta, tražilo nove smjernice za daljnje poslovanje, nadajući se optimističnijim signalima s tržišta. S obzirom na pad stanogradnje i 40 posto u EU, dok je u Hrvatskoj stanogradnja gotovo potpuno zamrla, teško da će se u prvih šest mjeseci 2010. išta promijeniti. Za mnoge bi, kažu, ova godina mogla biti i gora jer su još lani ispunjavali stare narudžbe, od prije krize.
No da stvari ipak kreću najbolje, najbolji je dokaz tvrtka Pan parket mladoga vlasnika i direktora Danijela Smiljanića, koji je na sajmu već prvoga dana sklopio veliki posao s Grcima. Njegova se tvrtka zbog otežane naplate na domaćem tržištu uglavnom i okrenula stranim tržištima, a s obzirom na to da proizvodi inovativne troslojne klik parkete, nije čudno što je manjak prodaje na domaćem tržištu Pan parket već lani uspio kompenzirati novim izvoznim tržištima poput Bugarske i Belgije, a poslije sajma u Hannoveru Smiljanić se nada i Turskoj.
Na žalost, za mnoge je parketare, kao i za ostatak branše, cijena jedino jamstvo uspješne prodaje, kojoj zbog Poljaka i Rumunja, koji su devalvirali svoje valute, hrvatski proizvodi sve teže konkuriraju. Hrvatske su šume drvoprerađivačima izuzetno puno pomogle da prebrode prvi udar krize, tvrde parketari. No sirovina je i dalje preskupa. Čeka se daljnja pomoć države, status velikog kupca kod HEP-a, veće i dostupnije direktne potpore – umjesto 63, koliko su dobili lani, i 250 milijuna kuna u 2010., 30 posto manje rabate finalistima, društveno odgovorniju javnu nabavu... Samo na tečajnim razlikama, objašnjavaju, izvoznici drvnih proizvoda u 2008. izgubili su 440 milijuna kuna.
Uvoz i javna nabava nedovoljno kontrolirani
Stipo Velić, ravnatelj Uprave za drvnu industriju Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, slaže se da su lanjskih 63 milijuna kuna potpora ministarstva drvnoj industriji mala pomoć s obzirom na to da je riječ o grani gospodarstva koja počiva na domaćem proizvodu i domaćoj sirovini, izvozi čak 70 posto proizvodnje, a u BDP-u Hrvatske čini zavidnih sedam posto. Riječ je o novom akcijskom planu kojim će im se pokušati osigurati dodatna sredstva, tu su i pretpristupni fondovi EU, a drvoprerađivači će možda naći interesa i u Vladinu kriznom fondu od 10 milijardi kuna za pomoć prerađivačkoj industriji. No za sada tvrde kako im je prioritet zadržati zaposlenost u sektoru te će se tek rijetki od njih u ovoj godini odvažiti na nove investicije i tehnologije.
Smanjen je, doznajemo, i državni budžet za akciju Drvo je prvo, kojim se promiče važnost veće uporabe domaćeg drva u svakodnevnom životu i graditeljstvu na 500.000 kuna, iako bi se, tvrde drvoprerađivači, trebale još više pojačati mjere za zadržavanje konkurentnosti, pogotovo na domaćem tržištu, na kojemu nedostaje i kontrole uvoza i kontrole društveno odgovorne javne nabave.
Na cijeni drvo i rustikalni izgled
Novi trendovi, koje je pokazao Domotex u Hannoveru, nakon nekoliko godina modernog veoma tamnog i egzotičnog drva idu u svjetlijem smjeru u opremanju interijera. Na cijeni su drvo i drugi prirodni materijali, rustikalniji... Parket ulazi čak i u kupaonice, dok laminate prvaci u njihovoj proizvodnji, Nijemci, već zamišljaju i na zidovima i stropovima.
Što se tiče tepiha - trendi su oni tamniji, ne tako živih boja. U dizajnerskim tepisima s potpisom Pierrea Cardina, koje su hostese od znatiželjnika s fotoaparatima čuvale poput kobaca, prevladavale su ljubičaste i slične nijanse s motivima cvijeća. Raritet Domotexa svakako su bili i ručno rađeni visokokvalitetni tepisi i sagovi s potpisom dizajnera Jana Katha, mješavina tradicije Himalaja i minimalističkoga modernog dizajna, koji krase i prodavaonice Louisa Vuittona, a neizostavni su i u domovima slavnih i bogatih poput Jay-Z-ja ili Anthonyja Kiedisa.
Napisano bez veze