Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras ovaj je tjedan već dugotrajno nezadovoljstvo Hrvatskom obrtničkom komorom proširio i na Hrvatsku gospodarsku komoru. Smatra da su premalo prezentirali mogućnosti financiranja države poduzetnicima i obrtnicima kroz potpore jer kroz poticaje Poduzetničkog impulsa nije povučeno dovoljno novca, u tri županije nije bilo nijednog prijavljenog projekta, a istodobno obje komore naplaćuju novac od svojih članova.
Javili se, ali...
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec podsjeća kako je ministar Maras u nekoliko navrata rekao “da ne želi davati socijalnu pomoć” te stoga dao uvjete za dobivanje potpora koje rijetko tko može ispuniti. Ispravlja kako nije istina da se u tri županije – Dubrovačko-neretvanskoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj – nitko nije javio za program Poduzetničkog impulsa, nego samo za mjeru B – jačanje konkurentnosti poduzetnika i obrtnika. Pretpostavljamo da u te tri županije poduzetnici nisu mogli ispuniti uvjete, kaže Ranogajec. A neki od kriterija koje poduzetnik mora ispunjavati je taj da ima više od deset zaposlenih, da ima podmirene sve obveze te da mora imati i vlastiti udjel kako bi dobio potporu, čiji je najniži iznos 250.000 kuna. Usto, ta se mjera odnosi samo na određena zanimanja.
– U tim županijama struktura gospodarstva nije proizvodna, već ponajprije uslužna, kojima ovaj natječaj nije ni bio namijenjen. Također, jedan od najvećih problema bio je osiguranje vlastitog sufinanciranja projekta, a zbog loše gospodarske situaciju u tim županijama poduzetnici nisu mogli udovoljiti kriterijima natječaja, posebno onima koji se odnose na nepodmirene obveze prema državi, nemogućnost financiranja cjelokupnih projekata te gubitaka u poslovanju u prethodnoj godini – kažu u HGK. Osim toga, zar su onda tamo zakazale s radom razvojne agencije koje Maras toliko hvali – pita se Ranogajec. Naime, Maras, osim što je kritizirao rad komora i manjak njihovih potpora, pohvalio je rad razvojnih agencija kojima bi, kako kaže, poduzetnici radije dali novac nego komorama. Ranogajec pak podsjeća da su te agencije financirane javnim novcem te da u velikom broju slučajeva naplaćuju svoje usluge.
Savjet za 10.000 kuna
Da priprema za kandidiranje projekta košta, potvrdila nam je i jedna zagrebačka obrtnica. Kandidirajući se za mjeru A – razvoj mikropoduzetništva i obrta – tražila je prije mjesec dana od Ministarstva da je upute na nekoga tko će pomoći u ispunjavanju dokumentacije. Poduzetnički centar u koji je došla tražio je od nje čak 10.000 kuna za uslugu popunjavanja natječajne dokumentacije. Maras pak smatra da su komore samo glasne u tome kako rade, no da se u praksi to ne vidi. U HGK podsjećaju da su za mjeru B bili jedan od glavnih partnera Ministarstvu poduzetništva i obrta.
– Ne samo da je HGK pozivao poduzetnike na prezentaciju Poduzetničkog impulsa već su odrađivane i dodatne radionice po Županijskim komorama kako bi se poduzetnicima detaljno objasnili kriteriji za dodjelu bodova i pomoglo u razumijevanju “poduzetničkog projekta”, detaljno objasnili svi dijelovi prijavne dokumentacije, načini izrade proračuna projekta, razumijevanje ugovornih obveza... – kažu u HGK.
>>Puna nepovratna pomoć samo Agroproteinki i Tvornici mreža
