Prije otprilike dva tjedna potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo Branko Grčić najavljivao je da će skorašnjom objavom podatka o rastu BDP-a Državni zavod za statistiku označiti kraj recesije u Hrvatskoj, koja zapravo traje još od strmoglavog 8,3-postotnog pada u prvom kvartalu 2009. godine. Grčić je bio toliko uvjeren da će nekoliko neuvjerljivih naznaka donijeti statistički rast da je čak pomalo gunđao što to buđenje nade neće doći prije europarlamentarnih izbora. Prevario se. Novi podatak o daljnjem blagom padu samo je još jedna od poruka da se bez radikalnih strukturnih reformi nećemo pomaknuti s mjesta.
Još dok je, recimo, 2007. dug opće države činio samo 33,3 posto BDP-a, a nezaposlenost nije prelazila 11,1 posto, trijeznim ekonomistima bilo je jasno da čak i uz nevjerojatan rast kredita privatnom sektoru od 17,8 posto BDP-a trebamo te iste strukturne reforme.
Međutim, od prvog dolaska Ive Sanadera na vlast, niz se vlada ponašao kao da se ekonomija mora brinuti o njima, a ne oni o njoj. Oni su uporno vjerovali da će se nekim čudom dogoditi rast, a da pritom ne moraju učiniti ništa što bi bilo politički nepopularno te su, usto, povremeno iz populističkih razloga činili štete. Kineska poslovica kaže: “Pravo vrijeme za sadnju drveća bilo je prije dvadeset godina. Drugo najbolje vrijeme je sada.” Može li ova vlada sada posaditi bar koju značajnu reformu? Teško. U ovom političkom metežu nužna je barem temeljita rekonstrukcija Vlade.
>> BDP manji za 0,4 posto, Grčić: Podaci pokazuju oporavak gospodarstva
Jao studentima ekonomije u Splitu kad im se ovaj vrati i prije nego su očekivali. Zbogom pameti!