Rano je još išta kvalitetno prognozirati, vegetacija je usporila u odnosu na lani ili pak prije tri godine kad sam na današnji dan već brao prve malvazije. Zbog visokih temperatura kojima je prethodilo i razdoblje kiša i hladnog vremena pred cvatnju, sve će ovisiti o ovih mjesec dana koji su još pred nama pa računam da će toj istoj malvaziji sada trebati još barem tri tjedna da dozre i da krenemo u novu avanturu – kaže Ivica Matošević, jedan od najpoznatijih istarskih vinara. Lanjska vina iz svoje vinarije Matošević ocjenjuje vrlo dobrima, preklanjska odličnima, pa se ni u ovoj “mrvicu zahtjevnijoj godini” nema što žaliti, ističe on.
Razlika od sorte do sorte
– Velika je razlika od sorte do sorte. S nekima uopće nema problema, dok se s nekima uvijek ubijate od posla i na kraju dobacite do nekog prosjeka. Međutim, lijepo je što je u Istri, gdje je među trsovima oko 60% malvazije, ta sorta u svemu opravdala autohtonost, najbolje se nosi sa svim iznenađenjima i daje najbolje rezultate – dodaje Matošević.
U travnju se još razgovaralo o velikim zalihama hrvatskih vinarija, zbog koronavirusa i ograničenog poslovanja ugostitelja. No novi turistički rekordi i potpuno otvaranje vinarima su donijeli olakšanje te je nadoknađen zaostatak iz prvog dijela godine.
– Imali smo dosta skromna očekivanja i rezerve s obzirom na generalnu situaciju i iskustvo od lani. Ali eto, nakon otvaranja čini se da su ljudi jedva dočekali da izađu, provesele se i kupe koju bocu, tako da smo jako zadovoljni i želimo da se takva povoljna situacija i dalje održi – rekao je naš sugovornik, čija vinarija godišnje na tržište plasira oko 100.000 boca.
Ne žale se ni u Kaboli. Marin Markežić, vlasnik vinarije Kabola, drži da će u njih berba biti odlična, a vina vrhunska.
– Puno je truda uloženo u vinograd cijele godine, a i vremenske prilike išle su nam na ruku. Najviše očekujemo od tri autohtone sorte – malvazije istarske, terana i, naravno, momjanskog muškata, koji je nedavno dobio zaštitu ograničene izvornosti na razini EU, a mi smo najveći proizvođač momjanskog muškata u Istri – tvrdi Markežić i ističe da su u vinariji isključivo fokusirani na kvalitetu. Vrlo je malo nagomilanih zaliha zbog korone, a vjerojatno i zbog činjenice da su u Kaboli okrenuti ekološkim vinima koja su trenutačno u trendu – te je sve više educiranih potrošača koji im dolaze.
– Sva naša vina i maslinova ulja imaju biocertifikat. Osim toga najtraženija su nam svježa vina i iz amfore, a iznimno nas veseli da ni muškat momjanski nikoga nije ostavio ravnodušnim. Muškat iz berbe 2020. prvi put stavili smo na odležavanje u amfore, a na tržištu će se pojaviti 2022. Bit će to hrvatska premijera – obećava Markežić, dok u Bolu na Braču kažu da se na njihovu dijelu Jadrana, ali i na još hrvatskih mikrolokacija, gdje od svibnja nije pala ni kap kiše, očekuju jako mali prinosi grožđa.
– Dugo nam je suša, a temperature visoke, ne sjećam se da je ikad tako bilo. Godina će u nas biti ispodprosječna po urodu, a kvaliteta, nadam se, dobra, iako to ne znate dok grožđe ne unesete unutra – kaže Ivica Kovačević iz vinarije Jako vino, ujedno i predsjednik Strukovne grupacije vinogradarstva i vinarstva ŽK Split.
U Bolu ni kapi kiše
– Priča se da suša grožđu daje dobru kvalitetu, ali to nije istina. Grožđu treba i vode – tvrdi on i ističe kako su se vinari zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni u srpnju i kolovozu barem gotovo riješili zaliha vina. A s ostatkom će vjerojatno kompenzirati ovogodišnji lošiji rod grožđa. U unutrašnjosti su pak od velikih očekivanja, kaže glavni enolog Erdutskih vinograda Damir Risek, gdje za razliku od bračkih vinara planiraju još jednu odličnu berbu poput lanjske.
– Sve što se događalo kroz vegetaciju normalna je stvar. No sreća je da nismo stradali od onih proljetnih mrazova ni drugih kasnijih nepogoda, a kiša nam je prošli mjesec došla u pravi čas pa prvi uzorci koje smo uzeli u vinogradu govore da će berba u nas kasniti nešto malo, oko sedam dana u odnosu na lani, a kvaliteta će biti jednaka – ističe Risek.
Prema zadnjim podacima DZS-a, ukupna domaća potrošnja vina u 2017./2018. iznosila je 984,7 tisuća hektolitara. Prosječna potrošnja vina po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 22 litre. Ukupna proizvodnja vina u 2017./2018. iznosila je 726 tisuća hektolitara, pri čemu su najzastupljenija bila vina sa zaštićenom oznakom izvornosti, kojih je proizvedeno 470 tisuća hl ili 64,8% od ukupnih količina. Sortna vina pak u ukupnoj su proizvodnji zastupljena s 4,1%, a ostala s 31,1%. Najzastupljenije sorte su graševina (23% površina), malvazija istarska (8,3% površina) i plavac mali crni (8,1%).
