Kao dio UniCredit grupe koja je s rezultatima za 2019. izašla u petak, nerevidirana izvješća jučer je objavila i Zagrebačka banka. Time je malo uranila u odnosu na uobičajene rokove tih objava, ali početak 2020. u Zabi nije uobičajen ni mimo toga. Još intrigira naprasna ostavka donedavnog predsjednika uprave Miljenka Živaljića. Mnogi su stoga i objavu rezultata iščekivali pitajući se hoće li se iz njih dati iščitati i neki odgovori.
U priopćenju kojim su popraćene brojke, uključujući i one o 295 milijuna kuna manjoj dobiti, u vodstvu banke konstatirali su da je rezultat od 1,56 mlrd. kn neto dobiti “pod utjecajem povećanih troškova rezerviranja za sudske sporove”. Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke u odnosu na 2018. veći su za trećinu ili 191 milijun kuna, na 761 milijun.
Na što se konkretno odnose rezerviranja za sudske sporove i koji su iznosi posrijedi, i dalje je prostor nagađanja. Već neko vrijeme s tim u vezi se spekulira o tome da su izravnim nadzorom HNB-a utvrđeni veoma ozbiljni prekršaji i propusti koji se ponajprije adresiraju na procedure vezane uz pranje novca. Neslužbeno se govori i o (za dosadašnju praksu) neuobičajeno velikoj kazni koja će snaći banku, a koja se mjeri desecima milijuna. Preciznijih informacija zasad nema, ali potresi u upravljačkom vrhu, dio kojih je bila i ranija rošada donedavno drugog čovjeka banke (koji je navodno “nagrađen” odlaskom u Rumunjsku), ali i neke smjene u drugom ešalonu, govore u prilog ozbiljnom kiksu.
U tom smislu lanjski rezultat je zapravo solidan. Već u prvih devet mjeseci dobit je u odnosu na godinu prije bila 165 milijuna kuna manja, a uz 300-tinjak milijuna kuna rezervacija u zadnjem kvartalu, pad dobiti 2019. produbljen je za 135 milijuna, na konačnih 1,56 milijardi.
Ostaje primijetiti da je operativna dobit na kraju rujna bila dvije milijarde kuna ili 200 milijuna više nego godinu ranije, a 2,6 mlrd. kuna na kraju 2019. ipak je 91 milijun slabije nego 2018.
