Nedavnim potpisivanjem memoranduma o razumijevanju između tvrtki
Plinacro i BH Gas počelo je otvaranje Hrvatske kao tranzitne zemlje za
plin, doduše još u planovima, ali puno bliže ostvarenju nego ikada
dosad.
Suradnja u području vezanom uz plin, sve važniji energent budućnosti, i
to na razvitku i gradnji plinskih transportnih sustava, sve je važnija.
To je najbolje pokazao ovogodišnji "zimski rat" plinom između Ukrajine
i Rusije, posljedice kojeg su osjetile i gotovo sve europske zemlje.
Sigurnost opskrbe
Dugoročni partnerski odnosi koji su postavljeni memorandumom u duhu su
upravo europskih direktiva o energetskoj politici i dobivaju na
važnosti posebice zbog činjenica da su obje zemlje vezane samo uz jedan
dobavni smjer za plin, što zacijelo utječe na sigurnost opskrbe građana.
Povezivanje plinskih sustava dviju zemalja usko je vezano uz gradnju
plinovoda Slavonski Brod Donji Miholjac Dravszerdahely u
Hrvatskoj i plinovoda Bosanski Brod Zenica Ploče u Bosni i
Hercegovini. Izoliranost na plinskom tržištu i uključivanje u
regionalno tržište moguće je, tvrde stručnjaci, samo spajanjem dvaju
sustava. Pritom je plinovodu Bosanski Brod Zenica u dogovorima
stručnjaka dana najveća važnost. Njegova je gradnja tek prva faza
iznimno velikoga projekta koji će, procjenjuje se, stajati oko 250
milijuna eura. Među ostalim su projektima koji bi se uključili u
gradnju plinske infrastrukture smjer Sarajevo Ploče Mostar,
priključni plinovodi na planiranom i postojećem transportnom sustavu
Derventa Banja Luka Prijedor i Šepak Ugljevik
Brčko Bijeljina, zatim prijevozni smjer Kladanj Tuzla
Doboj Bosanski Brod kao i podzemno skladište prirodnog plina u
rudniku soli Tetima kod Tuzle.
I kao što je strateška odluka povezivanje plinskih sustava Hrvatske te
Bosne i Hercegovine, jednako je važna i druga povezivanje s
Mađarskom.
Jedan dobavni smjer
Hrvatska ima samo jedan međunarodni dobavni smjer za plin, i to
Rogatec Zabok, kapaciteta 1,5 milijardu kubika plina godišnje,
kojim dolazi plin iz Rusije. Upravo radi smanjenja ovisnosti o samo
jednom dobavljaču (i jednom smjeru), u planu je gradnja dodatnoga
međunarodnog pravca, i to Donji Miholjac Dravszerdahely. Kako su
nam potvrdili u tvrtki Plinacro, na tome se radi i već do kraja godine
može se očekivati i zahtjev za izdavanje građevne dozvole.
Manja ovisnost o uvozu iz Rusija
Osim spajanja sa susjednim, mađarskim i bosanskohercegovačkim sustavom, već do početka ovogodišnje ogrjevne sezone dovršit će se i najveći projekt u Hrvatskoj, plinovod Pula – Karlovac, čime će se omogućiti izravna dobava plina sa sjevernojadranskih plinskih polja umjesto da se taj plin prevozi preko Italije i Slovenije. Bude li sve u redu, Hrvatska bi za nekoliko godina trebala postati prava tranzitna zemlja za plin, što će donijeti brojne koristi. Ne samo što će se povećati kvaliteta i sigurnost opskrbe građana nego će od izravne koristi biti i naplata prolaza plina kroz hrvatski dio sustava. I, možda najvažnije, osigurat će se – osim novh količina plina iz podmorja sjevernog Jadrana – i dodatni dobavni smjerovi, pa će ovisnost u uvozu ruskog plina biti kudikamo manja, o čemu razmišljaju i u brojnim zemljama članicama EU.
