Zagrebačka banka prva je donijela odluku o smanjenju kamata na stambene kredite! Potez i nije neočekivan, ali je prilično dugo čekan. Naime, od 2006. godine nisu padale kamate na kredite u otplati. Od 15. veljače Zaba plasira povoljnije stambene kredite, ali i najavljuje smanjenje kamata na postojeće stambene kredite 0,25 postotnih poena od 1. svibnja. Promjena će obuhvatiti klijente koji primaju plaću preko računa banke.
Kamata novih kredita bit će niža 0,25 postotnih poena i iznosit će 6,75 posto kod kredita za mlade, odnosno 7,25 posto za standardni stambeni kredit. Sljedeća dva mjeseca banka neće obračunavati ni naknadu za troškove obrade kredita.
Nije bajno, ali...
U odnosu na razdoblje kreditnog buma, te se uvjete baš i ne može nazvati bajnima, no svakom smanjenju raduju se preopterećeni dužnici.
Kad je nedavno čelnik Zabe Franjo Luković ustvrdio da su i kamate na kredite i kamate na štednju dosegnule maksimum te da se stvaraju pretpostavke za njihovo smanjenje, neki su ekonomski analitičari komentirali kako bi definitivno trebalo smanjiti kamate na štednju, ali i da je za povoljnije uvjete kreditiranja još prerano. Između redaka je čak insinuirano da je posrijedi marketinška propaganda. No, vrlo klimava ideja da bi iskusni Luković u svrhu marketinga ili “slučajno” dao izjavu takve težine pokazala se promašenom. Sličnu je prognozu kamatnih kretanja iznio i Božo Prka, čelnik konkurentskog PBZ-a, te je samo pitanje dana kad će se i ostali iz branše upustiti u korekciju kamatnih stopa.
– Smanjenju kamata svakako doprinosi i primjerna disciplina u vraćanju tih kredita banci, komentirao je Luković.
Nova strategija
Kad su u siječnju banke počele smanjivati kamate na štednju, počeo se ispunjavati uvjet za promjene uvjeta kreditiranja. Unatoč još visokoj dobiti u 2009., bankarska profitabilnost pala je na 10 posto i očito trpi, osim zbog visokih rezervacija, i zbog iznimno visokih kamata na štednju. One su za banke dugoročno neodržive. Na promjenu strategije utjecao je i Vladin aranžman s bankama koji je pred završetkom dogovaranja uvjeta. Najava da će se krediti za poduzetnike plasirati uz kamatu od 6-7 posto signal je da ni standardna ponuda banaka neće moći previše odudarati od te ponude.
Ne znam zašto bi netko uopće dizao kredit za stambeno zbrinjavanje ako ima imalo smisla za ekonomsku računicu. Digneš kredit, vežu te s hipotekom, ,platiš masno osiguranje kredita i ovjeru kod bilježnika, vežu te s eurom ili nekom drugom valutomom ( tako su popušili s francima) i na kraju plaćaš još i kamate. Svatko si može izdvojiti mjesečno bar 2 palete cigle, a godišnje može izdvojiti za cijelo prizemlje od 80-ak kvadrata i ktome ima minimalni popus na gotovinu od 10-15%. Druge godine kupi stolariju, treće godine krovište i za sveukupno pet godina ima vlastiti krov nad glavom i svoja 4 zida, a ne prenapuhanu cijenu kvadrata u betonu gdje otpadaju zidovi, žbuka i curi voda. Zemljišta ima pun kufer i osamsto i to ne u centru grada, nego u oazi zelenila, no ljudima je mrsko otiči van gradam da ne ispadnu seljaci, a ovako ispadaju seljačine jer nemaju gdje parkirati auto, ,djeca im se nemaju gdje igrati, gužvaju se u tramvajima i ukratko prije stigneš iz nekog mjesta u Zagreb negoli s početka na kraj Zagreba kroz Zagreb