Uvođenje poreza na dividendu izazvalo je dosta zbrke u tvrtkama čiji vlasnici prijašnjih godina nisu povlačili dobit već su je zadržavali u tvrtkama.
Masovno dižu kredite
Riječ je o stotinama milijuna kuna koje će država pri isplati također oporezivati sa 12 posto pa su mnogi odlučili navrat-nanos izvući tu dobit od poduzeća do početka ožujka. Porezni savjetnik Hrvoje Zgombić kaže da mu telefon zvoni gotovo 24 sata na dan jer odluku treba pokriti pravnim odlukama, ali i financijski jer nije lako u kratkom roku naći novac za isplatu dividendi i udjela u dobiti.
– Tvrtke masovno uzimaju kredite, a nakon što to učine, vjerojatno će taj novac za nekoliko dana vratiti u tvrtku kao zajam. Ovakva pomutnja nije bila potrebna – kaže Zgombić, koji je izrazito kritičan prema porezu na dividende.
– Svaki porez usporava gospodarsku aktivnost, učinit će to i ovaj jer će se pogoršati stanje s likvidnošću i destimulirati ulaganja – kaže Zgombić. Vlasnicima tvrtki isplati se, kaže, i transakcija s kreditom ako ga uspiju brzo realizirati jer će im porez na dividendu uzeti 12 posto, a ako su u Zagrebu, zbog prireza 14,6 posto dobiti.
Središnja klirinška depozitarna agencija kaže da tvrtke ne moraju koristiti njihove usluge za isplatu dobiti pa oni ne raspolažu sa stvarnim podatkom o broju isplatitelja. Obavijest o hitnoj isplati predujma dividende stigla im je ovih dana iz desetak tvrtki – Čakovečkih mlinova, Al Plastika, T-HT-a, Kotke, Papuk Našica, Heruca, Hotela Dubrovnik, Jadroagenta i Auto Hrvatske. Zbog svog utjecaja i veličine jedino je T-HT pokušao javno pravdati svoju odluku željom da “zaštite standard građana”, a ne da pobjegnu od porezne obveze koja će velikim dioničarima te tvrtke sačuvati u džepu otprilike 24 milijuna kuna. Vlada računa da će ove godine od poreza na dividendu naplatiti 220 milijuna kuna, a ta je porezna intervencija uglavnom predstavljena iz SDP-a kao pokušaj da se postigne pravednija preraspodjela poreznog tereta.
– Svako vođenje pravde preko poreza loše je za ekonomiju i zapošljavanje. Kapital će otići drugdje jer zemlje u okruženju oporezuju dobit manje nego mi. Sad je kod nas porez na dobit 20 posto, i na dividendu još 12 posto, a u susjednim državama sve skupa ne prelazi 10 posto – ističe Zgombić.
AD Plastik također će do kraja mjeseca isplatiti oko 10 milijuna kuna predujma, a članica uprave Katja Klepo uvjerava da ni njihova prijašnja isplata nije motivirana poreznim razlozima: – Oporezivanje dividende sigurno će utjecati na razmišljanje potencijalnih investitora, što nije dobro.
– Ideja da se pravednost postiže preko poreza načelno je u redu, ali u stvarnosti jako remeti odnos. Svaki je porez prevaljiv, može se prevaliti na kupce. Porez na dividendu nije uveden zbog pravednosti nego da bi se pokrpale rupe u proračunu – kaže Zgombić, koji upozorava da je novi porez smanjio vrijednost tvrtki 10 posto: – Svaki biznis danas vrijedi 10 posto manje nego što je vrijedio prije uvođenja tog poreza.
Poduzetnik Branko Roglić kaže da je u svojim tvrtkama zadržao 35 milijuna kuna dobiti iz prijašnjih razdoblja.
Zadržana dobit bez poreza
– Nisam kupovao luksuzne jahte i ljetovao po skupocjenim resortima nego zadržavao dobit u tvrtki da ne uzimam skupe kredite. Sad sam kažnjen jer taj novac nisam isplatio prije – kaže Roglić, koji ne razumije zašto će se porez naplaćivati na svu dobit koja je stvorena od 2000. godine: – To je kazna za sve koji su bili racionalni i domaćinski se odnosili prema svojoj imovini. Od iduće godine porez se neće plaćati na zadržanu dobit koja će se unositi u temeljni kapital, što će uglavnom pogodovati bankama jer najčešće provode takvu vrstu dokapitalizacije.
ne trebaju nam strani špekulanti koji su godinama otimali jeftino i izvlačili novce iz države, a što im je omogućavano od tadašnje vlasti vrijeme je da se uvede red na tržište i da svi plaćaju poreze pa i banke ii crkva. nitko nije sveta krava.