Na konferenciji su sudjelovali eminentni stručnjaci i predstavnici tvrtki s iskustvom u primjeni cirkularne ekonomije, a sve se moglo pratiti na ngm-odrzivi-razvoj.adriamedia.hr
Ideja za ovu hvalevrijednu konferenciju došla je u sklopu projekta Održivi razvoj i Žuti okvir, koji su prošle godine pokrenuli časopis National Geographic Hrvatska i tvrtka Adria Media Zagreb. Cilj je bio potaknuti zanimanje ljudi za učenje i sudjelovanje u održivom razvoju te aktivno primjenjivanje njegovih odredbi i smjernica, kao i istaknuti iskorake koje u tom smjeru čine pojedinci, institucije i organizacije.
Prvi panel Linearno vs. kružno gospodarstvo bio je uvod u kružno gospodarstvo, razgovaralo se o resursima, odredbama, osposobljenosti našega gospodarstva, troškovima, rokovima i senzibilizaciji našeg društva.
Na početku je sve prisutne pozdravio Hrvoje Prćić, glavi urednik National Geographica Hrvatska, a sudjelovali su dr. sc. Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a, Vesna Petrović, magistar zaštite okoliša, konzultant i sudski vještak za gospodarenje otpadom, Folder d.o.o., mr. sc. Davor Percan, voditelj odjela za bilateralnu i regionalnu suradnju u zaštiti okoliša iz Europske komisije, i Tonćika Jarak, univ. spec. oecoing., Sektor za održivo gospodarenje otpadom, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Moderatorica ovog panela bila je voditeljica Katarina Moškatelo.
„Svi smo svjesni da moramo prijeći na kružno gospodarstvo inače nećemo imati budućnost, no postoji određena bojazan da će to prouzročiti dodatne troškove poduzećima, dovesti do smanjenja zaposlenosti u određenim sektorima, možda čak i do negativnog utjecaja na gospodarski rast. Sveobuhvatna studija Europske komisije Utjecaj politike kružnoga gospodarstva na zaposlenost i gospodarski rast pokazuje da će prelazak na kružno gospodarstvo na razini EU dovesti do povećanja BDP za 0,5 posto, dok bi se ukupan broj zaposlenih povećao za 700.000.
Za Hrvatsku se predviđa pozitivan učinak na BDP, a jedna je od rijetkih zemalja koja bi trebala osjetiti blagi pad zaposlenosti zbog strukture gospodarstva, npr. proizvodnje nemetalnih proizvoda – rudarstva, ali i u građevinskom sektoru zbog povećanja produktivnosti u tom sektoru, no studija nije uvažila energetsku obnovu zgrada“, rekla je Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a.
„Zeleni plan ima ključnu ulogu za ostvarenje ambicioznog cilja pretvaranja Europe u klimatski neutralni kontinent do 2050. godine. Što se tiče situacije u Hrvatskoj, nacrt prijedloga zakona o gospodarenju otpadom trenutačno je na javnoj raspravi, a prenosi direktive iz područja gospodarenja otpadom, takozvani waste package, no te izmjene direktiva su iz 2018. godine. Hrvatsko zakonodavstvo u području gospodarenja otpadom ima dobro uhodane protokole kojima se prenose direktive Europske unije u nacionalno gospodarstvo, a nacrt prijedloga zakona o gospodarenju otpadom je prvi korak prema transpoziciji s linearnog na kružno gospodarstvo. Slažemo se da smo pred velikim izazovom i zato ovim putem pozivamo vas, struku i svekoliku javnost da se priključite izradi ovog akta sudjelovanjem u javnoj raspravi“, istaknula je Tonćika Jarak iz Sektora za održivo gospodarenje otpadom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Iz Bruxellesa se javio Davor Percan, voditelj odjela za bilateralnu i regionalnu suradnju u zaštiti okoliša iz Europske komisije, koji je rekao: „Europska komisija je svjesna da je riječ o ambicioznom planu, ali nemamo izbora. Želimo li sačuvati naš planet za sljedeće generacije, moramo nešto učiniti po pitanju klimatskih promjena. Mislim da smo s Europskim planom sebi i zemljama članicama postavili ambiciozne ciljeve, no uz njih smo odredili i mehanizme potpore kojima će EU podupirati one zemlje koje imaju poteškoća u njihovu ostvarivanju. Međutim, ciljeve nećemo moći ostvariti djelujemo li samo na području jednog sektora. Stoga je u sklopu Zelenog plana i Akcijski plan o kružnom gospodarstvu, ali i Europska strategija biološke raznolikosti, kao i plan prema nultoj stopi onečišćenja i strategija od polja do stola.
Drugi panel Primjeri dobre prakse u Hrvatskoj bio je vrlo dinamičan i inspirativan, a sudjelovali su dipl. ing. kem. Mladen Ištuk, direktor odjela razvoja projekta biorafinerije, INA – Industrija nafte, d.d., Zlatko Canjuga, vlasnik, osnivač i generalni direktor tvrtke C pakiranje d.o.o., dipl. ing. stroj. Tomislav Palajsa, voditelj razvoja i tehnologije u DW Reusables d.o.o., i dipl. ing. kem. teh. SNJEŽANA KLJUN, inženjer za razvoj novih proizvoda, Mi Plast d.o.o. Rijeka. Tvrtke koje su sudjelovale u panelu već su odmakle u primjeni kružnoga gospodarstva, ekološke proizvodnje i no waste tehnologije, one su naš uzor i pioniri u cirkularnom ekološkom gospodarstvu
Na trećem panelu Cirkularna ekonomija u kućanstvu sudjelovali su dr. sc. Alen Hadžić, rukovoditelj Službe zaštite okoliša i razvoja Podružnice Čistoća, Zagrebački holding, dipl. ing. građ. Natko Gaberc, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, EU projekte, komunalne djelatnosti, prostorno uređenje i zaštitu okoliša i imovinsko-pravne poslove, Grad Sveta Nedelja Robert Vražić, magistar ekonomije, direktor Logistike u Vetropack Straži d.d., i dipl. ing. sig. Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Odgovorno gospodarenje otpadom postalo je globalni civilizacijski problem koji, uz klimatske promjene, predstavlja agendu svih politika na razini Europske unije. Porast od 6 posto odvojenog prikupljanja otpada u 2019. u odnosu na 2018. godinu je znatan pomak, no s obzirom na to da je ta stopa sada na 37 posto, pred nama je put koji zahtijeva velik angažman na lokalnoj, ali i nacionalnoj razini. Građani razumiju cijeli postupak odvajanja otpada, ali nedostaju im spremnici u njihovim prostorima, reciklažna dvorišta te upozoravaju na nepravilnu selekciju. Uređeni zakonodavni okvir, potrebna infrastruktura i edukacija temelj su održivog razvoja. Zato smo ponovno pokrenuli kampanju Nisam za bacit! i vjerujemo da će to, uz podjelu spremnika, pridonijeti još boljem odvajanju otpada“, istaknula je Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Posljednji panel bio je posvećen klimi, energetici i zaključcima, a sudjelovali su Marija Šutina, EMBA, direktorica Udruge energetike HUP-a, izv. prof. dr. sc. Sanja Kalambura, prodekanica za znanost i kvalitetu, Veleučilište Velika Gorica, dipl. ing. d.i. Mario Klobučar, direktor Sektora za zelenu energiju i projekte sufinancirane sredstvima EU fondova i međunarodne projekte, Hrvatske šume d.o.o., i izv. prof. dr. sc. Ana Andabaka, Katedra za makroekonomiju i gospodarski razvoj, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
„HUP-Udruga energetike iznimno je aktivna na europskoj, ali i nacionalnoj razini. Očekuje se puno razgovora usuglašavanja i razmatranja različitih opcija kako najbolje pridonijeti ostvarenju europskih zelenih ciljeva, a da cijena tranzicije ne bude previsoka te da kupac koji u konačnici plaća cijenu energenta ga zaista može i platiti“, naglasila je Marija Šutina, direktorica Udruge energetike HUP-a.
Za kraj konferencije Hrvoje Prćić, glavni urednik National Geographica Hrvatska, istaknuo je: „Nije nam bila želja riješiti probleme svijeta ni Hrvatske, željeli smo samo naglasiti neke teme te naznačiti put kojim trebamo ići, vidjeti gdje se u ovom trenutku nalazimo, što trebamo činiti, u kojim smo segmentima jaki, a u kojima slabi. Naša konferencija nema kraj, ovo je samo početak.“
Zahvaljujemo svim sudionicima konferencije i suorganizatoru Hrvatskoj udruzi poslodavaca, kao i partnerima konferencije Europskoj komisiji, Gradu Zagreb, Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Konferenciju u cijelosti možete pogledati na ngm-odrzivi-razvoj.adriamedia.hr
