Nade da će ukidanje dijela kriznog poreza utjecati na veću potrošnju gotovo su utopijske. Možda u nekom boljem gospodarskom okruženju da, ali sada kad nezaposlenost raste, psihološki učinak teško će se promijeniti poslije 1. srpnja bez obzira na to što i ekonomska teorija dokazuje da smanjenje pritiska na dohodak najviše potrošački potiče one u nižoj dohodovnoj skupini.
Procjene se analitičara ne mijenjaju, potrošnja će ove godine pasti oko tri posto, a u malo će blažem minusu biti BDP kojem je upravo potrošnja godinama pomagala u rastu.
Optimizam će porasti
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, upozorava na to da bi ukidanje niže stope kriznog poreza moglo pojačati rad na crno s obzirom na to da bi neki mogli prebacivati plaću na onu ispod šest tisuća kuna. Dio analitičara ipak vjeruje da bi donekle mogao porasti optimizam među građanima i tek se neznatno odraziti na potrošnji, jer kaže Hrvoje Stojić, analitičar HAAB-a, ekonomski je dokazano da poticaji u rasterećenju pozitivnije utječu na potrošnju građana s nižim dohotkom.
Ipak, svi su složni u tome da je glavna prepreka u jačanju potrošnje rastuća nezaposlenost, odnosno neizvjesnost oko zadržavanja radnih mjesta te realan pad neto plaća koji je počeo u rujnu, dodaju analitičari Raiffeisen Consultinga. Jasna strategija poreznog sustava ne postoji, pa to i dalje produbljuje psihološku nesigurnost – kaže Šantić.
Kasna reakcija na krizu
To će se i pojačati ako se poveća stopa PDV-a ili ukine nulta stopa. Uglavnom, svi su ekonomski stručnjaci uvjereni da je riječ o populističkoj mjeri koja je prihvatljivija za građane nego primjerice uvođenje poreza na imovinu, od čega se odustalo. Sve to dokazuje da Vlada nema rješenja, da vuče parcijalne poteze, koje mnogi povezuju s očajem, jer rješenja i strategije za izlazak iz krize počeli su se prekasno donositi.
Potrošnja neće rasti, ali zato hoće rad na crno
Glavna je prepreka za veću potrošnju rast nezaposlenosti i pad neto plaća, poručuju ekonomisti.
Komentara 8
Ako je porezno opterećenje previsoko s tim raste rad na crno. Vrlo jednostavna logika i bez poznavanja ekonomije i ljudske psihologije. U nas porezno opterećenje je preveliko i nije u skladu s javnim dobrima koje dobivamo. Nažalost financiramo nesposobnu i korumpiranu vladu s svim krakovima hobotnice. Sprječit rad na crno je vrlo jednostavno...smanji poreze i oportunitetni trošak će pasti...samim tim porezna evazija bit će minimalna. No vlada nije nikad slušala stručne ljude...zato i jesmo gdje jesmo.
To znači da će lihvarima cvjetat ruže .... Jbte Šukeru, što malo ne zaposliš svoje ljude i zaustaviš ih u tim mutnim poslovima ?
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Cudnovato,kako ekonomisti znaju da ce rasti rad na crno...Eh pametnjakovici,a kako neznate kako sprjecit to...jednostavno,stroze kontrole...i cak nisu potrebni novi ljudi koji ce to obavljat...imate policiju,imate ljude sa burze rada ... i ovdje su stroge kontrole,Zollbeamten i arbeitsamtleute...Zollbeamten nisu nitkou nitko drugi do policije ,samo sto se tako zovu.. Tamo gdje drugi rad na crno iskorjenjavaju vi podrzavate kukanjem...sve neki nesposobnjakovici,nije ni cudo sto je sve kako netreba da bude.